BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Erweiterte Suche
Kontakt
BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Benutzerliste

Willkommen bei BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen.
Ergebnis 1 bis 2 von 2

Srpski jezik još utjece na hrvatski

Erstellt von Krajisnik, 08.04.2005, 21:45 Uhr · 1 Antwort · 594 Aufrufe

  1. #1
    Avatar von Krajisnik

    Registriert seit
    26.01.2005
    Beiträge
    1.446

    Srpski jezik još utjece na hrvatski

    Dr. JOŠKO BOŽANIĆ, profesor na Odsjeku za kroatistiku splitskog
    Odjela za humanističke znanosti i član Vijeća za normu hrvatskoga
    standardnog jezika, govori o pravopisnim i sveučilišnim aktualnostima
    u razgovoru koji je s njim vodila JASMINA PARIĆ

    Zapravo mi se čini da postupcima hiperjekaviziranja riječi poput greške i strelice opet srpski jezik utječe na hrvatski hoteći se diferencirati od srpskog, ide se u krajnost koja šteti hrvatskome i remeti njegovu prirodnost. Jer, ako je hrvatski jezik samostalan i hrvatska država samostalna, čemu se obazirati na to kakva je pojedina riječ u srpskome i tražiti namjerno razliku
    Među stručnjacima koji će se naći u sastavu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika čije je osnivanje iniciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je i dr. Joško Božanić, profesor na Odsjeku za kroatistiku Odjela za humanističke znanosti Splitskog sveučilišta, ugledni nastavnik stilistike i glavni urednik znanstvenog časopisa Čakavska rič.
    Osnivanje Vijeća je potaknulo Ministarstvo s ciljem da se poduzmu sve aktivnosti koje će sačuvati posebnost hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na srodne standardne jezike te učvrsti jezična i pravopisna norma jer su do sada raznoliki pravopisi zbunjivali javnost i struku, a pogotovo učenike i nastavnike.
    Članove Vijeća predložile su, na traženje ministra Dragana Primorca vodeće institucije i sveučilišta koja se bave hrvatskim standardnim jezikom, a dr. Joško Božanić radit će u društvu s Tomislavom Ladanom, Ivom Pranjkovićem, Dunjom Brozović-Rončević, Mislavom Ježićem, Ivanom Zoričićem, Milom Mamićem, Dunjom Pavličević-Franić, Ljiljanom Kolenić i još nekolicinom stručnjaka.
    Premda još nije detaljno utvrđen način funkcioniranja Vijeća, jasno je da će njegov zadatak biti propisivanje jezične norme a dr. Božanić o tome kaže:
    - Norma pretpostavlja nešto čvrsto, stabilno i trajno, a jezik je živ i podložan promjenama. U tome će biti i osnovna teškoća i izazov ovoga zadatka. Političke, društvene i civilizacijske okolnosti utječu na jezik, a živimo u izrazito turbulentnom vremenu, podložnom brojnim mijenama. Stoga se javlja i ključni problem: kako u tome vremenu sačuvati identitet jednog malog jezika poput hrvatskoga i kako u isto vrijeme odgovoriti civilizacijskim izazovima, odnosno, uklopiti i adaptirati brojne nove riječi koje život nameće.
    Uz brojne nove termine, većinom informatičke, hrvatski jezik ipak i te kako dobro funkcionira, odnosno morfološki i fonološki prilagođava riječi stranoga podrijetla - obično engleskoga - i adaptira ih. Baš kao i kod mojih Komižana u San Pedru koji govore drajvit karu na rodu (voziti auto po cesti) i slično.
    Morfologija, sintaksa i fonetika je ostala sačuvana, a leksik je fluktuirao i prilagodio se bez ikakvog problema. To se danas događa i hrvatskom jeziku kod nas i takve pojave ne mogu se izbjeći. Ali, jezik ipak zahtijeva brigu, kultiviranje i normiranje.

    “Slikopis” propao
    Kakve ćete stavove zastupati u Vijeću za normiranje?
    Zastupat ću fleksibilne stavove, u tom smislu što uvažavam zakonitosti suvremenoga života i držim da se hrvatski jezik njima mora prilagoditi kao što se uvijek u povijesti prilagođavao. Purizam bi išao protiv logike života pogotovo ako je sam sebi svrhom. Odnosno, onaj tko je civilizacijski moćniji i tko nudi civilizacijska rješenja, nudi i leksik, imenuje stvari. Ako je netko nešto izmislio, on će svoj pronalazak i imenovati; mi možemo “pohrvaćivati” leksik, ali često je to jalov posao. Bilo je predloženo dosta takvih rješenja, neologizama - poput slikopisa - ali malo ih se zadržalo. Nova riječ ima malu šansu za preživljavanje jer je opterećena svojom izvornom semantikom.
    Kakvo je stanje s pravopisom? Općenito se čuju pritužbe na neka nova pravila, a i ljudi koji se bave pisanjem često su u nedoumici?
    Kada govorim o pravopisu, leksik pada u drugi plan. Leksik je zapravo najmanji problem jezika. On je najotvoreniji jezični sustav - riječi se mijenjaju, zastarijevaju, dolaze nove. Ali, fonetska, morfološka i sintaktička pravila ostaju i određuju narav, bit, posebnost i identitet jezika. Momentalno je stanje hrvatskog pravopisa, što bi se reklo, ni simo ni tamo.
    Nedavno smo dobili još jedan školski pravopis koji je dobio i potporu Ministarstva znanosti, a unosi neke promjene koje su po mome mišljenju diskutabilne i teško će izdržati sud vremena.

    Loš jezik televizije
    O kojim je konkretno promjenama riječ?
    O hiperjekaviziranju koje je mislim, suvišno, jer se time ne dokazuje bit hrvatskog jezika. U hrvatskoj tradiciji je upotreba bregova, greške i strelice sasvim uobičajena, ali prema pravopisu o kome je riječ nude ijekavske varijante, koje se jednostavno ne uklapaju u govornu normu. Onaj koji bi govorio brjegovi bio bi primijećen, smiješan.
    Zapravo mi se čini da ovakvim postupcima opet srpski jezik utječe na hrvatski - hoteći se diferencirati od srpskog, ide se u krajnost koja šteti hrvatskome i remeti njegovu prirodnost. Jer, ako je hrvatski jezik samostalan, i hrvatska država samostalna, čemu se obazirati na to kakva je pojedina riječ u srpskome i tražiti namjerno razliku? To je samo dokaz da i danas srpski jezik utječe na hrvatsku normu.
    Moj je stav da je hrvatski autonoman i da se može normirati nezavisno od srpskoga, a takav ću stav i zastupati u Vijeću.
    Kao što je to svojedobno izvrsno primijetio Radoslav Katičić u jednoj studiji o jezičnom identitetu, postoje tri vrste identiteta: genetski, tipološki i vrijednosni. Mi ne možemo reći da hrvatski i srpski nisu na istoj grani, ako jezike zamislimo kao stablo, ali vrijednosno su različiti. Hrvati se identificiraju sa svojim jezikom, on je poseban i predstavlja kulturnu vrednotu. On je prema tome poseban jezik i tu diskusije nema, a sličnih primjera ima i u svijetu, gdje se slični jezici diferenciraju na vrijednosnoj razini.
    Kakav je vaš dojam o razni pismenosti u hrvatskim medijima i književnim prijevodima?
    Opažam da je hrvatski jezik na visokoj razini u mnogim tekstovima, ali ima i dosta nespontanosti, osobito na televiziji. Previše smo opterećeni pitanjem kako govoriti, mnogi kao da gaze po minskom polju strahujući da ne bi, sačuvaj Bože, upotrijebili kakav srbizam, jer bi ih to delegitimiralo kao Hrvate. Isti se problem javlja i kod našega filma jer pisci i scenaristi pišu knjiški, ne koriste rečenice organskoga idioma kojima svi spontano govorimo. Zato govor u drami i na filmu često zvuči pretenciozno i lažno. Toga, recimo, u srpskom filmu nema, nego rečenice plijene prirodnošću.
    U našim informatovnim i ostalim emisijama primjećujem puno grešaka u akcentiranju. Manje mi smeta proboj nekih “uličnih” izraza u program, oni imaju određeni šarm, ali trebali bi se osim zagrebačkih češće čuti i takvi splitski, riječki, istarski izrazi. Dakle, nisam za mrtav, sterilan jezik, lijepo je i u službenom komentaru na televiziji osjetiti neki lokalni zvuk.

    Feralovci na seminaru
    Pratite li splitsku književnu scenu i kako je ocjenjujete?
    Splitski krug mladih pisaca nametnuo se i u hrvatskim okvirima kao najjači, čitam i Pavičića i Tomića i Dežulovića i Baretića...U taj krug svakako treba ubrojiti i feralovce koji imaju nevjerojatan humor i jezičnu inventivnost - njihovi naslovi zahtijevaju, mislim, stilsku analizu i baš takav zadatak namjeravam dati nekom od mojih studenata za seminarski rad.
    Neki Vaši kolege žale se da studenti, pa čak i studenti književnosti nerado čitaju. Kakva su Vaša iskustva?
    Suvremeni mediji ne pogoduju razvoju govora. Tu je dominantna vizualna komunikacija. Sam medij pisane riječi je za današnje prilike spor i naporan. Lakše je gledati i slušati, pa su novi mediji izlijenili čovjeka. Elektroničke igrice zaokupljaju i formiraju maštu djeteta, a posljedice se vide i kod naših studenata koji su odabrali književnost kao svoje buduće zvanje. Ni oni nisu izuzeti iz kulture u kojoj žive pa se danas tek iznimni pojedinci u potpunosti posvećuju knjizi. Imamo i mi odličnih studenata, njihova budućnost i karijera je neupitna, ali su u manjini.
    Od jeseni Vas i u radu na fakultetu očekuju velike promjene, zbog primjene Bolonjske deklaracije. Kako će se s promjenama nositi Odjel za humanističke znanosti?
    Očekujemo da će naši programi biti pozitivno ocijenjeni, planiramo proširiti broj studijskih grupa što bi vodilo osnivanju Filozofskog fakulteta. A sama primjena novog sistema studiranja donijet će drastične promjene, student će se naći u središtu pažnje, a profesor na margini, i to je dobro. Bit će to puno fleksibilniji način školovanja, protočniji, brži i kvalitetniji, ali osnovni uvjet za provođenje ove reforme je otvaranje novih radnih mjesta za predavače, uz nabavljanje potrebne opreme. Kadrova ima, ali Ministarstvo veoma sporo otvara nova radna mjesta, pa ljudi iz naše branše odlaze raditi nešto drugo. Zato je i sada veoma teško organizirati nastavu, a uz to i provoditi reformu koja je neizbježna.


    http://www.slobodnadalmacija.hr/20050409/forum01.asp

  2. #2

    Registriert seit
    18.07.2004
    Beiträge
    9.182
    Die saugen sich den größten scheiß aus den Fingern.
    Noch weitere 10 Jahre und sie behaupten TITO wäre Serbe gewesen!!!!!

Ähnliche Themen

  1. Amerikanci: Sve je to srpsko-hrvatski jezik!
    Von Born_in_Yugoslavia im Forum Politik
    Antworten: 126
    Letzter Beitrag: 23.03.2011, 00:06
  2. Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 24.05.2010, 12:00
  3. Srpski jezik u opštini Kumanovo
    Von GodAdmin im Forum B92
    Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 22.05.2010, 10:30
  4. Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 20.04.2010, 15:00
  5. Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 26.01.2010, 18:00