BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Erweiterte Suche
Kontakt
BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Benutzerliste

Willkommen bei BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen.
Seite 2 von 6 ErsteErste 123456 LetzteLetzte
Ergebnis 11 bis 20 von 54

Projekte in der Republika Srpska

Erstellt von Gospoda, 14.08.2006, 19:59 Uhr · 53 Antworten · 7.937 Aufrufe

  1. #11

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska

    U JANUARU RAZGOVORI SA "ALON GRUPOM" O ZAJEDNIČKOM PREDUZEĆU SA BRODSKOM RAFINERIJOM

    BANJA LUKA, 30. decembra (FENA) - Vlada Republike Srpske (RS) danas će uputiti poziv za pregovore "Alon grupi" iz Izraela, prvorangiranom i jedinom koja je ispunila sve uvjete iz javnog poziva za formiranje zajendičkog preduzeća sa Rafinerijom nafte AD Bosanski Brod.

    Pregovori će najvjerovatnije početi tokom januara mjeseca naredne godine, a "Alon grupa" je prihvatila formiranje zajedničke firme sa Rafinerijom u omjeru 50:50, s tim da menadžment i upravljanje vodi inopartner, ali o nekim pitanjima morat će se odluke donostiti konsenzusom.

    Miladin Gligorić, ministar privrede, energetike i razvoja u Vladi RS-a je kazao da "East point" iz Nikozije, druga firma koja se javila na poziv za formiranje zajedničkog preduzeća nije dostavila ni nakon dodatnog traženja potrebnu garanciju banke što je bio uvjet za pristupanje javnom pozivu, zbog čega je Komisija za izbor najpovoljnijeg ponuđača za osnivanje zajedničkog preduzeća sa "Rafinerijom nafte" zaključila da u ovom trenutku "Alon grupa" ispunjava sve uvjete.

    I Nadzorni odbor brodske Rafinerije dao je saglasnost Vladi da otpočne razgovore sa prvorangiranom firmom "Alon grup" iz Izraela.

    Gligorić je na pres-konferenciji potvrdio i da je "Alon grupa" u dostavljenom biznis planu navela da se investicionim planom predviđa ukupno ulaganje od 151,3 miliona američkih dolara što će predstavljaati osnivački ulog "Alon grupe". U prvoj poslovnoj godini uložilo bi se 81 milion, a u drugoj 70,3 miliona.

    Ostaje otvoreno pitanje dugovanja Rafinerije nafte, kazao je Gligorić precizirajući da bi "Rafinerija u novo preduzeće unijela svoju opremu i postrojenja i naravno dugove".

    "Na osnovu dokumentacije koju je priložila Alon grupa vidljivo je da imaju iskustva u proizvodnji nafte jer posjeduju sopstvenu rafineriju u Teksasu, veliki broj pumpi i u SAD i u Izraelu, te je Komisija zaključila da imaju iskustva u preradi i distribuciji nafte", kazao je resorni ministar.

    "Alon grupa" je predvidjela da će joj biti tri do četiri mjeseca za pokretanje stare linije, za nabavku obrtnog kapitala kako bi počela normalno poslovanje u okviru novosnovane komapnije.

    "U međuvremenu ćemo pokušati sa tom Alon grupom da osiguramo, eventulano, početak prerade nafte kako bi smo osigurali upošljavanje kapaciteta", kazao je Gligorić i dodao da je "Alon grupa" predvidjela da u periodu od 18 do 24 mjeseca osposobi novu liniju kapaciteta tri miliona tona.

    Kada je riječ o broju zaposlenih radnika u brodskoj Rafineriji, biznis planom "Alon grupe" je predviđeno da će se broj zaposlenih morati vezivati za ostvarenje poslovnog plana. "Danas u Rafineriji imamo jedan broj radnika kao tehnološki višak, ali svakako će zbrinjavanje radnika morati teći u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom i na tome će Vlada insistirati", naveo je Gligorić navodeći da ne može precizirati koliko će radnika, od ukupno 1.470 zaposlenih, ostati na poslu iako će Vlada insistirati na maksimalnom broju.

    Podsjećamo, sutra ističe ugovor, odnosno prestaje da važi ugovor o uslužnoj preradi nafte koji je Rafinerija imala sa londonskim "Vitolom".
    (Fena)mb

  2. #12
    Avatar von TigerS

    Registriert seit
    04.11.2005
    Beiträge
    7.474
    kann sein das serbien ne einzige baustelle ist :?

  3. #13

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska

    Datum: 30.12.2005
    Austrijanci preuzeli većinski paket dionicea
    HVB banka novi vlasnici Nove banjalučke banke

    BANJA LUKA - Austrijska HVB banka kupila je juče za 57.814.995 KM većinski paket akcija Nove banjalučke banke iz Banje Luke.

    Većinski kapital u Novoj banjalučkoj banci Austrijanci su kupili kroz dva blok-posla na jučerašnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi.

    Kako saznajemo, Nova banjalučka banka, uprkos promjeni vlasnika, neće mijenjati naziv i sjedište koje se nalazi u Banjoj Luci.

    HVB banka, prema ocjenama domaćih finansijskih eksperata, važi za jednog od najmoćnijih strateških partnera koji su do sada ulagali u RS.

    Novi vlasnik jedne od najvećih i najuspješnijih banaka u RS, kako saznajemo, planira da u narednih nekoliko godina izvrši dokapitalizaciju Nove banjalučke banke.

    S obzirom na to da je HVB banka članica jedne od najvećih svjetskih bankarskih grupacija u kojoj joj je partner italijanska Unikredit grupa očekuje se da će Nova banjalučka banka moći da ponudi građanima i privredi dugoročne kredite uz manje kamate.

    Austrijska HVB banka ranije je kupila Centralprofit banku u FBiH čiji je, takođe, većinski vlasnik. Nova banka danas nosi naziv HVB Centralprofit banka.

    D.G.

  4. #14

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska

    Nova Banjalučka banka's headquarters in Banja Luka:

  5. #15

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska

    HVB Central Profit Banka

    Central Profit Banka (CPB), osnovana 1919., je banka sa najdužom tradicijom poslovanja u Bosni i Hercegovini. Banka koja je, između ostalog, prva uvela domaće bankovne kartice, instalirala prve bankomate u BiH, prva u državi ponudila usluge Internet i SMS bankarstva za pravna i fizička lica.

    2003. godine Bank Austria Creditanstalt (BA-CA) potpisuje ugovor o kupovini CPB, a 1. oktobra 2004. završava proces integracije Central Profit Banke sa HVB Bankom – bankom kćerkom u Bosni i Hercegovini.

    Nova banka, pod imenom HVB Central Profit Banka sa aktivom od 780 milliona KM, udjelom u tržištu od 9%, obslužuje preko 100.000 klijenata u 33 poslovnice širom Bosne i Hercegovine.

    Na tržištu sudjelujemo kao univerzalna banka kompetentna za poslove:

    * s stanovništvom
    * s malim poduzetnicima
    * s pravnim osobama
    * usluge međunarodnih tržišta
    * elektronskog bankarstva

    Ponosi smo što smo dio jedne od najvećih bankarskih grupacija u Evropi, BA-CA i HVB Group. Nudimo Vam predosti poznavanja kako nacionalnog, tako i međunarnodnog tržišta i stručnosti koju posjeduje grupacija. BA-CA je prepoznata u svijetu što pokazuju i priznanja kao što su “Najbolja banka u Centralnoj i Istočnoj Evropi” od Euromoney magazina.

    HVB Group je postala vodeća bankarska instutucija u Evropi sa 2.400 poslovnica u 40 zemalja, gdje oko 7.000 zaposlenih opslužuje preko 8 miliona klijenata i ukupnom bilansnom aktivom od 718 milijardi eura, te temeljnim kapitalom u iznosu većem od 17,3 milijardi eura.

    Uspjeh HVB Grupe nije slučajnost. Izgrađen je na iskustvu stečenom u regiji i poznavanju međunarodnog bankarstva. Razumijevanje specifičnosti svakog pojedinog tržišta, te sposobnost da pružimo kompletnu poslovnu soluciju su razlozi zbog kojih smo u poziciji da Vam omogućimo bankarske usluge najviših evropskih standarda na svim tržištima u Evropi.

    Poslovna Mreza:

    Sarajevo
    Banja Luka
    Bihac
    Breza
    Bugojno
    Cazin
    Donji Vakuf
    Fojnica
    Gornji Vakuf
    Kakanj
    Mostar 1
    Mostar 2
    Novi Travnik
    Olovo
    Travnik
    Turbe
    Tuzla
    Vares
    Visoko
    Vitez
    Zavidovići
    Zenica

  6. #16

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska

    SO PRIJEDOR USVOJILA BUDŽET ZA 2006.

    Načelnik odjeljenja za finansije opštine Prijedor Biljana Malbašić rekla je danas da će opštinski budžet za 2006. godinu biti razvojni i da će iznositi 21.000.000 KM, za razliku od ovogodišnjeg koji je bio stabilizacioni. Na javnoj sjednici o Nacrtu opštinskog budžeta za 2006. godinu, Malbašićeva je rekla da će sredstva iz opštinskog budžeta biti usmjerena na jačanje infrastrukture, poljoprivrednog sektora, razvojne projekte i podsticaj zapošljavanja. Malbašićeva je rekla da je ispoštovana odluka Ministarstva finansija RS da se ne povećavaju plate i materijalni troškovi za budžetske korisnike.

  7. #17

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska

    EKSPOZE PREDSJEDNIKA VLADE REPUBLIKE SRPSKE
    POVODOM DONOŠENjA EKONOMSKE POLITIKE I BUDžETA REPUBLIKE SRPSKE ZA 2006. GODINU


    Poštovani predsjedniče Narodne skupštine Republike Srpske,
    Poštovani narodni poslanici,
    Dame i gospodo,

    Donošenje Ekonomske politike je veoma bitno pitanje za svaku zemlju. To je, ujedno, na neki način, i svečani trenutak za sve nas. Na početku izlaganja, želim naglasiti značaj vremena kroz koje prolazimo. Godina koja je na izmaku, nepuna prva godina mandata ove vlade, deseta godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, imala je mnogo složenih reformskih zahvata koji su odnijeli ogromnu energiju svima nama. Na političkom planu, ostvaren je krupan napredak, prije svega, na očuvanju i nadogradnji ustavno- pravne pozicije Republike Srpske. Nastavljena je intenzivna saradnja sa Tribunalom u Hagu. Podsjećam Vas, Republika Srpska je u ovoj godini, ispunila gotovo sve obaveze, po pitanju saradnje sa ovom institucijom.

    Opredjeljenje Bosne i Hercegovine i Republike Srpske za evroatlanske integracije, stvaranjem uslova za ulazak u NATO, uticalo je na provođenje sveobuhvatne reforme sistema odbrambenih snaga, koju smo započeli u ovoj godini. Za ovu reformu, još ne možemo reći da je završena. Ostaje nam puno toga da dovršimo, kako bi odbrambeni sistem u BiH bio adekvatno uređen, a na prvom mjestu, naši demobilisani vojnici i pripadnici oružanih snaga potpuno zbrinuti. Započela je i sveobuhvatna reforma sistema bezbjednosti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini koja treba da obezbijedi osavremenjavanje i povezivanje sistema bezbjednosti u BiH, a sve u svrhu efikasnijeg suzbijanja kriminala i korupcije, što će, u krajnjem, rezultirati i boljim ambijentom za investiranje.

    Konačno, otpočeli su i pregovori Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što je veoma bitno za sve nas koji vjerujemo u budućnost ove zemlje i budućnost njenih građana. Ovo je, između ostalog, omogućeno i aktivnim učešćem institucija Republike Srpske u provođenju ekonomskih reformi. Intenzivan proces ekonomskih reformi u ovoj godini, na kojima smo radili, prije svega se odnosi na: uvođenje sistema i uspostavljanje institucija za indirektno oporezivanje, donošenje zakonske regulative i pripremu neophodne infrastrukture za uvođenje poreza na dodatu vrijednost, prenošenje zakonskih nadležnosti u oblasti javnih nabavki sa entiteta na nivo Države, zakonsko razrješavanje unutrašnjeg javnog duga, nastavak procesa privatizacije strateških preduzeća, jačanje institucija u oblasti koncesija, nastavak reformi u oblasti obrazovanja, i ostale reforme.

    Danas, kada ulazimo u novu fazu ugovornih odnosa između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, za Republiku Srpsku je veoma važno da se kratko osvrne na ono što je do sada urađeno po pitanju ključnih ekonomskih refomi u svim sektorima, ali isto tako, da napravi korak naprijed prema svom budućem razvoju. Ne možemo biti nezadovoljni sa svim reformama koje je Republike Srpska, nakon faze poslijeratne donatorske pomoći, usmjerene prema obnovi i rekonstrukciji, ozbiljno započela od 2000. godine. Reforme su rezultirale u dobrim makroekonomskim pokazateljima-povećanim ekonomskim rastom, rastom industrijske proizvodnje, nastavkom trenda bržeg rasta izvoza od uvoza, poboljšanju životnog standarda građana Republike Srpske. S druge strane, isto tako svjesni smo da ovo nije dovoljno. U godinama koje dolaze, moramo postaviti ciljeve za brži razvoj cijele zemlje, i veći rast životnog standarda naših građana. Svi ćemo se, dakle, složiti da je glavni strateški cilj Republike Srpske ostvarivanje snažnog ekonomskog rasta i razvoja, u svrhu osiguranja boljeg životnog standarda svih građana, te da su glavni preduslovi daljeg jačanja ekonomije upravo ostvarivanje ekonomskog rasta, stabilnost, kao i provođenje nužnih strukturnih reformi. Stoga, i glavni makroekonomski pokazatelji u 2005. godini pokazuju ekonomski oporavak i potvrđuju nastavak ekonomskog rasta:

    - značajno je podignut nivo industrijske proizvodnje, u prvih jedanaest mjeseci u odnosu na prošlu godinu, što je najbrži rast industrijske proizvodnje u posljednjih nekoliko godina. Očekujemo da ćemo, do kraja 2005. godine, ostvariti stopu rasta industrijske proizvodnje od 19%;

    - zabilježen je realan rast plata i penzija od 10%; po prvi put, u posljednjih pet mjeseci, desilo se da imamo prosječnu platu veću u odnosu na cijenu korpe proizvoda, što takođe govori, o poboljšanju standarda građana; istovremeno, prosječna penzija se održala na nivou od oko 40% prosječne plate;

    - uprkos rastu cijana nafte na svjetskom tržištu, inflacija za prvih jedanaest mjeseci iznosi 2%, i nastojaćemo da ovu stopu održimo;

    - pokretanjem jednog broja većih kapaciteta (rude gvožđa i uglja, proizvodnja glinice, papirna konfekcija, itd.), izvoz iz Republike Srpske je više nego udvostručen, ali i dalje nedovoljna pokrivenost uvoza izvozom iznosi 40.2% i povoljnija je nego u 2004. godini, kada je iznosila 30.0%. Učešće spoljnotrgovinskog deficita u BDP je veoma visoko i iznosi -37.5%, i povoljnije je nego u 2004.godini kada je iznosilo -43.7%. Interesantno je pomenuti i da naša ukupna spoljnotrgovinska razmjena, po stanovniku, ove godine iznosi oko 1,400 evra (Federacija BiH: 2004-1,970 evra), a izvoz, po stanovniku, svega 400 evra (FBiH:470 evra).

    - Zahvaljajući svim aktivnostima, stepen siromaštava u Republici Srpskoj smanjen je za 4% (FBiH, za 1%).

    Ekonomska politika u 2006. godini, zasnivaće se na ciljevima posticanja dugoročnog održivog ekonomskog rasta i održavanja makroekonomske stabilnosti. U ovu godinu, Republika Srpska ulazi uz intenzivniji nastavak provođenja reformi u političkom i ekonomskom smislu, koje mogu donijeti pozitivne efekte, samo ako se svim reformskim oblastima da puni značaj, odnosno postave stručni i odgovorni kadrovi i osigura puna kontrola zaštite interesa Republike Srpske. Potrebno je istaći da će, pored provođenja ključnih reformi u političkom i ekonomskom dijelu, 2006. godina biti godina pregovaranja i zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. Godina 2006. je i godina izbora. Naš strateški cilj pridruživanja Evropskoj uniji, istovremeno, postavlja odgovorne zadatke i pred domaću Ekonomsku politiku koja treba doprinijeti da se privreda osposobi za ravnopravno sudjelovanje na evropskom tržištu. Da bi stekli povlastice u odnosima sa Evropskom unijom, već na samom početku pregovora, vlasti na svim nivoima moraju biti dobro organizovane, za brzo i lako pregovaranje sa Unijom, kao i zajedničko rješavanje zahtjeva koje postavlja Unija.

    No, sve ovo predstavlja priličan izazov za sve nas, ako se prisjetimo da su još uvijek u našem društvu prisutni neki nepovoljni efekti makroekonomskih kretanja iz prethodnih godina, koji se ogledaju u: visokoj nezaposlenosti, visokom spoljnotrgovinskom deficitu i platnom bilansu, visokom javnom dugu, te nezadovoljavajućim rezultatima u privatizaciji i restrukturiranju preduzeća, visokom nivou "sive ekonomije" i prisutnom socijalnom raslojavanju i siromaštu. Pored ovoga, Republika Srpska nema ni dugoročnu razvojnu strategiju i jedan od rijetkih dokumenata na koje se možemo pozvati u ovom trenutku je Razvojna strategija BiH PRSP (2004-2007.).

    Stoga, polazeći od rezultata ostvarenih u ovoj i prethodnim godinama, može se očekivati da slijede značajni pozitivni rezultati iz privatizacije privatizovnih i restrukturiranih preduzeća; pokrenuti su neki kapitalni programi i dali su već veoma pozitivne početne efekte; pred razrješenjem je problem nekih drugih strateških kapaciteta (rafinerija, šećerana); prošireni su i modernizovni kapaciteti u elektroprivredi; očekuje se daljnja i brža ekspanzija u telekomunikacijama; obezbijeđena su sredstva za neke krupne infrastrukturne projekte (autoput, željeznice, vodovod i kanalizacije); u narednoj godini će nestati brojne barijere u regionalnoj saradnji na Balkanu; nastupiće neke olakšice u trgovini sa Evropskom unijom; stečajem i restrukturiranjem je prekraćena agonija nekih velikih preduzeća; sada se, u većoj mjeri, proizvodi za tržiše, a ne radi održavanja zaposlenosti. Zbog svega, navedenog može se očekivati i održavanje dinamike rasta proizvodnje, odnosno rast bruto domaćeg proizvoda u 2006. godini, od oko 7% u realnom izrazu.

    Dakle, mjerama Ekonomske politike će se, u 2006. godini, ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda od 7.0%, rast industrijske proizvodnje od 10%, inflacija 2%, ukupni javni prihodi iznosiće 41.3% BDP, budžetski suficit će iznositi + 1.5% BDP, deficit robne razmjene biće ispod 35% BDP.

    Ostvarivanjem ovako projektovanih veličina, bruto domaći proizvod po stanovniku bi porastao sa očekivanih 3.156 KM, u ovoj godini, na 3.368 KM, u 2006. godini.

    Nastaviće se ubrzani proces privatizacije. Donošenjem posebnog zakona o reviziji privatizacije, izvršiće se kontrola i preispitivanje do sada provedenih privatizacionih postupaka u slučajevima kad se sumnja na postojanje određenih nepravilnosti. Izradiće se nova strategija privatizacije državnog kapitala u strateškim preduzećima, inoviratiće se i poboljšati zakonska regulativa, redefinisaće se uloga PIF-ova. Pripremiće se transformacija Direkcije za privatizaciju u organizacioni oblik primjeren završnoj fazi privatizacije (akcijski ili razvojni fond). Intenzivnije će se uključiti tržište kapitala u projekat privatizacije. Donijeće se zakon o restituciji i formirati Fond za restituciju. Obezbijediće se adekvatno socijalno zbrinjavanje radnika koji u postupku privatizacije ostanu bez posla.

    U cilju povećanja produktivnosti i konkurentnosti, Vlada će nastaviti provoditi restrukturiranje svih neefikasnih javnih preduzeća, koji su ne samo teret Državnom budžetu, nego i usporavaju dalji razvoj privatnog sektora. U tu svrhu, u jednom broju državnih preduzeća, koja mogu da rade, Vlada će uspostaviti jaču finansijsku disciplinu, te će preduzeti adekvatne mjere za povećanje transparentnosti njihovog poslovanja. Za jedan broj preduzeća, pristupiće se provođenju procedura stečajnog postupka, koji podrazumijeva odstranjivanje dijela preduzeća, koji nije u stanju da posluje i jačanje zdravog dijela preduzeća. S tim u vezi, biti će potrebno pristupiti i izmjeni Zakona o stečaju, koja treba da omogući postizanje prave svrhe stečaja, a to je brza prodaja imovine stečajnog dužnika i restrukturiranje preduzeća, ili brz prenos vlasništva na novog vlasnika, koji mu može vratiti produktivnost.

    U privlačenju stranih investicija, prioritetno je osigurati i ponuditi stabilne uslove ulaganja, te konačno, ono što smo već intezivirali, a to je pokretanje i ugovoranje realizacije izgradnje velikih infrastrukturnih objekata putem koncesija, zajedničkih ulaganja ili kredita (hidroelektrane, termoelektrane, autoput, komunalni sistemi i drugo).

    Na tržištu rada postoje mnoge nepoznanice, i bez kvalitetnog popisa stanovništva, teško je utvrditi stvarno stanje nezaposlenosti, a i nedostatak primjene međunarodne kategorizacije zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti znatno otežava mjerenje ove stope. Ipak, statistička mjerenja ove stope već iduće godine će biti znatno unapređena zahvaljujući aktivnostima koje su počele provoditi statističke institucije. Pokrenute investicione aktivnosti Vlade Republike Srpske u ovoj godini, zasigurno će rezultirati u otvaranju novih radnih mjesta. Najviše povećanje zaposlenosti se očekuje od sljedećih ključnih projekata, u idućoj godini:

    - početka gradnje novih i proširenja postojeći kapaciteta u Elektroenergetskom sektoru (HE na Vrbasu i Bistrici, male hidroelektrane, rekonsrtukcija i proširenje postojećih kapaciteta);
    - nastavka i intenziviranja gradnje autoputa Banja Luka-Gradiška i modernizacija željeznice;
    - stimulisanja domaće proizvodnje, posebno u izvozno orijentisanim granama i programima;
    - aktiviranja Fonda za podsticanje razvoja malih i srednjih preduzeća;
    - programa zapošljavanja, koji provode Fond za razvoj i Zavod za zapošljavanje, u 2006. godini; samo ovim programima, predviđeno je otvaranje 1.000 novih radnih mjesta.

    Pored ovoga, predviđena je i efikasnija koordinacija nadležnih organa na izradi Akcionog plana zapošljavanja, koji ima za cilj suzbijanje „sive ekonomije“, kroz povećenje kazni i podsticajnih mjera za regulisanje zapošljavanja novih radnika.

    Vlada će, u narednom perodu, razmotriti i pokrenuti aktivnosti na formiranju Državne razvojne banke, koja će biti osnovana po posebnom zakonu, u cilju podrške intenzivnom privrednom razvoju. Veći dio kapitala će se obezbijediti iz privatizacionog procesa strateških preduzeća i ulaganjem od strane međunarodnih finansijskih institucija.

    U 2006. godini, počinje primjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Prihodi od poreza na dodatu vrijednost u 2006. godini, prema sadašnjem predviđanju, trebali bi da budu, najmanje, na nivou dosadašnjih prihoda. S obzirom na potencijalne socijalne efekte koje može uzrokovati uvođenje poreza na dodatu vrijednost, posebno sa aspekta udara na troškove života socijalno najugroženijih kategorija, Vlada Republike Srpske je planirala u Budžetu, za narednu godinu, izdvajanje 20 miliona KM za implementaciju Programa socijalne pomoći, posebno ugroženim kategorijama stanovništva. Pri tome će biti nužno razraditi modalitete i mehanizam realizacije ovog programa pomoći. Veći dio sredstava će biti usmjeren za potrebe penzionera i dječije zaštite. Takođe, bitno je naglasiti da porez na dodatu vrijednost ne smije i neće ugroziti dosadašnju fiskalnu stabilnost lokalnih zajednica-opština Republike Srpske. Uporedo sa ovim, izvršiće se planirane reforme u oblasti direktnog oporezivanja, koje će se odnositi na harmonizaciju poreza na dohodak građana i poreza na dobit, a koji će ostati u nadležnosti Republike Srpske.

    Kada su plate u pitanju, ova Vlada je čvrsto opredijeljena da učini pomake na poboljšanju materijalnog statusa prosvjetnih radnika, pripadnika policijskih struktura, tako da se, već početkom naredne godine, može očekivati rast plata ovim budžetskim korisnicima iznad 10%.

    Vladinim mjerama i aktivnostima u cilju poboljšanja materijalnog položaja penzionera, obezbijeđena su sredstva da, do kraja 2005. godine, visina isplaćene penzije odgovara iznosu penzije po rješenju. Prosječna penzija isplaćena u novembru mjesecu od 198 KM bila je za 10% veća od one isplaćene u januaru i iznosila je 40% prosječne plate u novembru. Za šest mjeseci 2005. godine, broj penzionera dostigao je 190.183 lica i veći je nego u januaru za 2,8%, a na jednog zaposlenog bio je registrovan skoro jedan penzioner (0.8), što skoro neutrališe dodatni napor finansijskih izdvajanja po osnovu doprinosa novozaposlenih radnika u Republici Srpskoj. Redovno se realizuje planirani grant od 118 miliona KM Fondu PIO za isplatu penzije u 2005. godini, i budžetskim projekcijama za narednu godinu je predviđeno povećanje ovog granta na 134 miliona KM, u cilju poboljšavanja materijalnog položaja penzionera. Prioritetne mjere u sferi jačanja fondova penzijskog i invalidskog osiguranja u 2006. godini su: jačanje fonda PIO, radi osiguranja stabilne isplate penzija, jačanje kontrole inspekcijskih organa u cilju redovne uplate doprinosa, efikasnija procesura kažnjavanja onih koji ne izmiruju obaveze prema Fondu PIO, odgovornije upravljanje akcijama Fonda i sredstvima ostvarenim privatizacijom, usgalašavanje aktivnosti entitetskih fondova, u cilju rješavanja spornih međusobnih potraživanja i intenziviranje preostalih reformi na uvođenju dobrovoljnih vidova penzionog osiguranja.

    Razvoj naše ekonomije je zavisan od investicija iz Državnog sektora, ali je sasvim jasno da treba ostaviti više prostora privatnim investicijama, koje, prema posljednjim pokazateljima bilježe rast udjela u bruto domaćem proizvodu. Želim naglasiti da su javne investicije nezaobilazan i nužan instrument u smanjenju razlika između Republike Srpske i Federacije BiH, te Evropske unije. Vlada će nastaviti sa investicijama u saobraćajnu infrastrukturu, i siguran sam da ćemo u budućnosti razviti saobraćajnu mrežu koja će povezati savremenim putevima sve dijelove unutar Republike Srpske, kao i njeno okruženje. Jedan od prioriteta je i ulaganje i restrukturiranje željeznice, s ciljem efikasnijeg poslovanja, upravljanja imovinom, smanjenja dijela budžetskih sredstava u ukupnim prihodima, i konačno, uspostavljanje finansijske održivosti u željezničkom saobraćaju. Aktivnosti će biti usmjerene i na obnavljanje aerodromske infrastrukture, radi postizanja zadovoljavajućih standarda bezbjednosti i sigurnosti, utvrđenih za sadašnju kategoriju Aerodroma u Banjoj Luci. Važan segmenat su nam i investicije u Sektoru energetike, prije svega, zbog činjenice da će energetske potrebe Republike Srpske rasti zajedno sa rastom ekonomskih aktivnosti, što je odlika svake razvijene zemlje. Nezaobilazan segment investicija su i investicije u ekološke programe, jer ekonomski razvoj ne smije ugrožavati kvalitet životne sredine. Tu očekujemo aktivnu ulogu Fonda za zaštitu životne sredine Republike Srpske.

    U narednoj godini, važno je i provesti restrukturiranje naših preduzeća iz prehrambene industrije, te im pomoći da ojačaju svoje kontakte, koji će omogućiti njihov značajniji izlaz u zonu slobodne trgovine na području regiona zapadnog Balkana. Predvidjeli smo značajnije mjere nego što je to bilo do sada, čitav set podsticajanih mjera za induvidualne poljoprivrednike u Republici Srpskoj i njihove pripreme za ulazak u Evropsku uniji. Jednostavno, namjera nam je da vratimo povjerenje u naše selo i stvorimo jakog domaćeg poljoprivrednika, koji će biti u mogućnosti da proizvodi hranu, na prvom mjestu, za naše tržište, a onda i za druga tržišta.

    Osnovni cilj u Sektoru građevinarstva je aktivnije uključivanje domaće građevinske operative u investicione radove u Republici Srpskoj i zemljama u okruženju, odnosno dobijanje poslova na međunarodnim tržištima. Da bi se ovo postiglo, Vlada će preduzeti čitav niz mjera na jačanju Građevinskog sektora u RS, i stvaranju neophodnih uslova za izlazak ovog sektora na evropsko tržište.

    Turizam, posebno banjske usluge, privredna je grana, koja je do sada nedovoljno zastupljena u strukturi društvene proizvodnje u Republici Srpskoj, ali zasigurno je da će, u narednom periodu, kroz aktivnosti Vlade koje se planiraju na putu brže obnove turističke privrede i veće izdvajanje finansijskih sredstava, ova grana dobiti na značaju.

    U strukturi naših preduzeća dominiraju mala i srednja preduzeća, koja mogu biti važna poluga razvoja, ali samo povezana u "klasterima" sa velikim preduzećima. Slikovito rečeno, velika preduzeća moraju biti "motor bržeg razvoja" i izvor inovacija u našem preduzetništvu. Stoga će, naša pažnja, i dalje biti usmjerena na podršku većem razvoju sektora, malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj.

    U pogledu još efikasnijeg jačanja upravljanja budžetom RS, Vlada provodi mjere koje će omogućiti uspostavljanje sistema koji podrazumijeva odgovorno, kontrolisano i strateško upravljanje državnim rashodima. Nastojimo uspostaviti efikasan proces pripreme i izvršenja Budžeta, te potpunu operativnost Jedinstvenog računa Trezora Republike Srpske. Potpisani su i novi sporazumi sa jednim dijelom opština u RS, za uvođenje trezorskog poslovanja, koje će, takođe, u svrhu efikasnijeg upravljanja prihodima i rashodima, biti bolje uvezane u cijeli sistem javne potrošnje.

    Reforma u oblasti zemljišnih knjiga i katastru, pokrenuće se u idućoj godini, prvenstveno, kroz informatizaciju tj. elektronsko vođenje zemljišnih knjiga, što će se, takođe, pozitivno odraziti na budući priliv investicija.

    Svobuhvatna reforma zdravstva će se nastaviti intenzivnije provoditi u 2006. godini. U tu svrhu je izrađena i usvojena Strategije razvoja zdravstva, sastavljena lista ključnih najvažnijih investicija u Sektoru zdravstva, posebno investicije u Kliničkom centru u Banjoj Luci. Pripremili smo izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojima ćemo dopunsko osiguranje preusmjeriti u privatni sektor koji efikasnije upravlja doprinosima građana. Dakle, kao glavne ciljeve reforme smo postavili uspostavljanje efikasnog zdravstvenog sistema, koji će građanima omogućiti viši kvalitet zdravstvene zaštite, uz pojačanu finansijsku disciplinu.

    Htio bih istakniti takođe, da će biti nastavljena reforma obrazovanja, koja treba da doprinese stvaranju kvalitetnih kadrova, neophodnih za dinamičan razvoj Republike Srpske. Pri tome ćemo se pridržavati ciljeva tzv. Lisabonske strategije, vezano za ostvarivanja dugoročnog ekonomskog rasta, povećanja konkurentnosti, kreiranja novih i boljih radnih mjesta, odnosno razvoja Evrope, kao najkonkurentije ekonomije, zasnovane na znanju do kraja 2010. godine. Upravo obrazovanje i podsticanje naučnog istraživanja, uz niz strukturnih reformi, predstavljaju glavne segmente razvojne strategije. Vlada Republike Srpske je svjesna važnosti nauke u savremenom svijetu, te je spremna provesti niz mjera kako bi se osigurali bolji uslovi za njen razvoj, te stvorio sistem koji će primjerenije odgovarati potrebama našeg i evropskog društva. No, nauka, sama po sebi, ne može pridonijeti rastu, ukoliko se ne prenese u privredu. Stoga je, u svrhu proizvodnje i poslovanja zasnovanog na znanju, od izuzetnog značaja jačati povezanost naučnih i istraživačkih institucija sa Privrednim sektorom.

    Nije teško zaključiti, kako cijeli ovaj reformski paket Ekonomske politike za 2006. godinu, mora zahvatiti i preuređenje sistema Državne uprave. Ulazak u Evropsku uniju podrazumijeva institucionalno jačanje Državne uprave, u pravcu uspostavljanja moderne, efikasne javne uprave, koja se zasniva na stručnosti. Riječ je, zapravo, o spremnosti državne uprave da kroz projekte, može privući novac iz evropskih fondova u pretpristupnom periodu, namijenjen našim razvojnim prioritetima, u pravcu smanjenja razlika sa EU. Na ovim postavkama će se zasnivati i nastavak reforme Državne uprave u Republici Srpskoj. U tu svrhu ćemo, u 2006. godini, donijiti novi Zakon o platama u Državnoj upravi, te državnim službenicima, kroz obuke, početi približavati znanja o pravnoj i ekonomskoj uređenosti Evropske unije. Uvođenje informatike u Državnu upravu, predstavlja jedan od glavnih segmenata cjelokupne reforme, koja će, na kraju, omogućiti brzo pružanje kvalitetnih usluga građanima i preduzetnicima.

    Želim istaći i dobru saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom. Iskreno se nadam da ćemo imati priliku iduće godine zaključiti i novi stand by aranžman, kao znak povjerenja i podrške u svim navednim reformama, koje je ova Vlada odlučna provesti. Cilj nam je pokazati našoj domaćoj i međunarodnoj javnosti da je ova Vlada spremna aktivno sarađivati sa ovom, kao i svim ostalim međunarodnim institucijama.

    Ova ekonomska politika će predstavljati okvir u kome će se odvijati ekonomski i socijalni život u Republici Srpskoj, u 2006. godini. Uporedo sa ovim, Republika Srpska će, kako je već pomenuto, aktivno učestovovati u pregovorima sa institucijama u BiH, na zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.

    Pridruženje Evropskoj uniji, usko je povezano sa ciljem da se osigura snažan ekonomski rast. Republika Srpska je, u sadašnjem trenutku, privlačna za investitore. Vlada Republike Srpske, svjesna važnosti investiranja, već je, ove godine, završila čitav niz pripremnih aktivnosti za veći broj novih investicija, koje treba da doprinesu ciljevima ubraznog ekonomskog rasta u narednom periodu, te da obezbijede rast bruto domaćeg proizvoda od 7%.

    Znači, ovom predloženom Ekonomskom politikom se stvaraju pretpostavke da iduća godina bude razvojno-investicionog karaktera, čime se započinje snažan implus za zapošljavanje i otvaranje novi proizvodnih kapaciteta u svim oblastima. Ovo je realno očekivati, jer su, tokom ove godine, obezbijeđene pripreme za sljedeće investicione aktivnosti:

    - Putem javnog poziva-tendera za koncesije, koji su završeni u 2005. godini, prikupljen je velik broj ponuda za investiranje u različitim sektorima.

    Realno je očekivati, u periodu od naredne dvije godine, najmanje 150 miliona evra, samo po osnovu ovih investicija u oblasti korištenja mineralnih sirovina, izgradnje malih hidroelektrane, u oblasti poljoprivrede i vodoprivrede.

    Ove investicije će se započeti realizovati početkom godine, i planiramo da ih realizujemo, većim dijelom, u 2006.godini.

    - Na Programu javnih ulaganja u periodu od 2006. do 2008. godine, Vlada Republike Srpske je tokom 2005. godine imala intenzivne aktivnosti. Program predstavlja listu prioritetnih projekata u svim sektorima u Republici Srpskoj.

    Sredstva za implementaciju Projekta iz Programa javnih ulaganja jednim dijelom obezbjećuje Vlada Republike Srpske (kroz RS budžet, tj. kontribuciju koju smo dužni uplatiti na osnovu potpisanih međunarodnih projekta), a drugim dijelom, izvori finansiranja projekata su inostrana donacije i povoljna kreditna sredstva.

    Ukupna ulaganja, po osnovu svih projekata iz Programa javnih ulaganja u periodu od 2006. do 2008. godine, iznose 1,092,513,940.42 KM.

    Planirana suma ulaganja, po osnovu projekata iz Programa javnih ulaganja u 2006. godini, za koju su obezbijeđena sredstva, iznosi 263,288,809.75 KM. Od ovoga iznosa, realno je očekivati u 2006. godini početak investicija u iznosu od 215,038,809.00 KM, za projekte čija implementacija je već u toku, kao i projekte koje su potpisani, tj. već zaključeni. Pored toga, investicije koje su visokog prioriteta, i koje mi upravo pokušavamo obezbijediti, u 2006. godini se odnose na preostali iznos od 48,250,000.00 KM.

    Programom javnih ulaganja su obuhvaćeni svi ključni ifrastrukturni projekti u Republici Srpskoj. Naglasiću samo nekoliko ključnih projekata iz Programa javnih ulaganja, za koje smo već obezbijedili sredstva:

    • za autoput E661 Banja Luka-Gradiška:
    obezbijeđena su sredstva u iznosu od 246,670,000.00 KM ,od čega će se, u 2006. godini, realizovati 76, 666,668.00 KM;

    • za rekonstrukciju željeznica Republike Srpske:
    obezbijeđena su sredstva u iznosu od 25.000.000,00 evra, od čega će se, u 2006. godini, realizovati 16.000.000,00 KM;

    • za kanalizacioni sistem Bijeljine – 1. faza:
    predviđeno je 20,000,000.00 KM, od čega će se, u 2006. godini, realizovati 4,000,000.00 KM;

    • za izgradnju mostova u Doboju i Modriči :
    u 2006. godini, realizovaće se 5,428,667.00 KM;

    • za pomoć u privatizaciji strateških preduzeća (Fond za razvoj i Direkcija za privatizaciju):
    obezbijeđen je iznos od 11,320,709.00 KM za 2006. godinu;

    • za Projekat podrške zapošljavanju (Fond za razvoj i Zavod za zapošljavanje):
    obezbijeđeno je 5,440,982.90 KM, od čega će se, u 2006. godini, utrošiti 1,851,558.36 KM;
    putem Fonda za razvoj, u 2006. godini, obezbijeđeno je kreditiranje za podsticaj preduzetništva u iznosu od 18.000.000,00 KM.

    U pripremi su i POWER 4- 17.000.000,00 KM za Elektroenergetski sektor, te kredit Svjetske banke, za restrukturiranje privrede...

    Pored navedenih, imamo i preostale projekte u obrazovanju, zdravstvu, poljoprivredi, šumarstvu, a koji se implementiraju preko resornih ministarstva, jedinica za implementaciju projekata, koje ovom prilikom neću pominjati...

    - Budžetom Republike Srpske u 2006. godini, planirana kapitalna potrošnja je ukupno 46.000.000,00 KM (u 2007.godini procjene 54.000.000,00 KM, a u 2008. godini 67.000.000,00 KM).

    Ovo, takođe, nisu zanemarivi iznosi, i nastojaćemo da racionalno sa njima upravljamo....

    - Naše procjene su da ćemo, pored svih gore pobrojanih sredstva, u 2006. godini imati i podršku budžetu RS u iznosu od 41.000.000,00 KM, a odnosi se na kredite Svjetske banke, koji su vezani za provođenje ekonomskih reformi, kao što su: EMSAC, BAC, SOSAC, jer je u 2005. godini ispunjen veći dio uslova za korištenje ovih kredita.

    - Ovome, svakako, treba dodati i investicije koje će uslijediti po osnovu privatizacije.

    Iz svega proizilazi da će, ukupna ulaganja po svim osnovama, domaćih i stranih investitotra, u periodu od 2006. do 2008. godine iznositi najmanje 1.500.000.000,00 KM, ne računajući privatizaciju i ostale investicije privatnog sektora. Od toga je realno očekivati, jer su sredstva obezbijeđena, investicije u 2006. godini od 492.000.000,00 KM.

    Sve ovo pokazuje da se nalazimo na početku perioda intenzivnog investiranja, što nas obavezuje na efikasnost i ekonomičnost u njihovoj realizaciji, kako bi se nastavio povoljniji trend privlačenja stranih i drugih investicija.

    Zahvaljujući ostvarenom rastu budžetskih prihoda u 2005. godini, i planiranom rastu budžetskih prihoda u narednoj godini, te efikasnijem korištenju i upravljanju sredstvima RS budžeta, Vlada će obezbijediti rast plata prosvjetnih radnika i pripadnika policije, već početkom naredne godine, u iznosu od 10% i više.

    Takođe, ugrožena kategorija su i naši penzioneri, koji loše žive. I tu smo opredijeljeni da učinimo značajne pomake. Želimo im poboljšati materijalni položaj i želimo ovo uraditi u skladu sa mogućnostima Republike Srpske. Efikasnija naplata sredstava poreza na dodatu vrijednost u idućoj godini i bolja kontrola ukupnih prikupljenih sredstava na ime doprinosa za penziono osiguranje osiguraće, takođe, dalji rast penzija.

    Osnivanjem fiskalnog vijeća, u čemu smo imali inicijativu i aktivnu ulogu na nivou BiH, stvorene su pretpostavke snažnijeg uticaja Republike Srpske na mjere monetarne i fiskalne politike u Bosni i Hercegovini, što obezbjeđuje provođenje makroekonomskih politika sadržanih u predloženoj Ekonomskoj politici za 2006. godinu.

    Današnja sjednica Narodne skupštine pobuđuje veliki interes javnosti. S jedne strane je prisutna zabrinutost više od 100.000 radnika, koji su, direktno ili indirektno, finansirani iz Budžeta, a, s druge strane, politička previranja i nestabilnost u radu Skupštine i Vlade.

    Neprihvatanjem predložene Ekonomske politike i predloženog Budžeta za 2006. godinu, možda ćemo dobiti naredne izbore, ali ćemo ozbiljno ugroziti teško stvorenu makroekonomsku stabilnost Republike Srpske.

  8. #18

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska

    Predstavnici kompanije „Goldenlejdi“ spremni da sagrade novu fabriku u Derventi

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Pero Bukejlović i ministar privrede, energetike i razvoja Miladin Gligorić, na poziv predstavnika italijanske kompanije „Goldenlejdi“ (Goldenlady Company), danas su boravili u Italiju gdje su razgovarali sa predsjednikom ove kompanije, Grasijem Nerinom (Grassi Nerino) i organizacionim direktorom, Tainom Lukom (Taino Luca), te posjetili proizvodne pogona ove kompanije u Kastiljone dele Stivieri, kod Breše.

    „Predstavnici italijanske kompanije 'Goldenlejdi' danas su ponovili svoju zainteresovanost da na području Dervente sagrade fabriku za proizvodnju čarapa, koja bi, u prve dvije godine, zapošljavala oko 600 radnika, a prema procjeni, u trećoj godini bi bilo zaposleno preko 800 radnika“, rekao je ministar privrede, energetike i razvoja Miladin Gligorić nakon današnjeg razgovora sa rukovodstvom kompanije „Goldenlejdi“.

    „Mi smo već obavili razgovore sa akcionarima preduzeća 'Ukrina' koji su izrazili spremnost za oživljavanje proizvodnje i instaliranje kapaciteta kompanije 'Goldenlejdi'“, rekao je ministar Gligorić.

    On je izrazio očekivanje da će i organi lokalne vlasti u Derventi iskazati svoju sremnost da sagledaju dosadašnje obaveza koje ima „Ukrina“ prema opštini, kako bi se ubrzao proces stvaranja uslova da kompanija „Goldenlejdi“ počne sa izgradnjom nove fabrike.

    „Predstavnici kompanije 'Goldenlejdi' izrazili su spremnost da, čim se regulišu obaveze koje ima 'Ukrina' Derventa, počnu sa izgradnjom nove fabrike“, rekao je ministar Gligorić i dodao da bi novosagrađena fabrika bila namjenjena za proizvodnju i doradu prediva i, u prvoj fazi proizvodnji čarapa, nakon čega bi se proces proizvodnje širio u skladu sa potrebama tržišta.

    Ministar Gligorić je rekao da su predstavnici kompanije „Goldenlejdi“ danas izrazili zainteresovanost da, ukoliko sagrade novu fabriku u Derventi, svoju proizvodnju, u narednom periodu, prošire i na područje opštine Brod.

    Kompanija 'Goldenlejdi' jedna od najznačajnijih evropskih i svjetskih kompanija koja se bavi proizvodnjom čarapa, koja zapošljava preko 5.000 radnika, posjeduje 16 proizvodnih kompleksa, u Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Španiji i Srbiji i, u toku prošle godine, fakturisala je robu u vrijednosti od oko 560 miliona evra.

  9. #19
    Nedd
    Zitat Zitat von TigerS
    kann sein das serbien ne einzige baustelle ist :?
    Ja und bei der Volleindung ein Paradies...

  10. #20

    Registriert seit
    26.02.2006
    Beiträge
    2.296

    Re: Projekte in der Republika Srpska







Seite 2 von 6 ErsteErste 123456 LetzteLetzte

Ähnliche Themen

  1. Die REPUBLIKA SRPSKA
    Von Tesla im Forum Landschaft, Tier- und Pflanzenwelt
    Antworten: 610
    Letzter Beitrag: 15.04.2013, 18:45
  2. REPUBLIKA SRPSKA (BiH)
    Von jugo-jebe-dugo im Forum Balkan-Städte
    Antworten: 194
    Letzter Beitrag: 05.08.2010, 22:59
  3. Republika Srpska
    Von jugo-jebe-dugo im Forum Balkan-Städte
    Antworten: 676
    Letzter Beitrag: 05.08.2010, 22:59
  4. Antworten: 12
    Letzter Beitrag: 30.10.2006, 18:18
  5. Republika Srpska
    Von Albanesi im Forum Politik
    Antworten: 25
    Letzter Beitrag: 01.01.2005, 13:46