BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Erweiterte Suche
Kontakt
BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Benutzerliste

Willkommen bei BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen.
Seite 16 von 57 ErsteErste ... 612131415161718192026 ... LetzteLetzte
Ergebnis 151 bis 160 von 562

Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

Erstellt von Emir, 06.05.2010, 00:58 Uhr · 561 Antworten · 359.238 Aufrufe

  1. #151
    Emir

    Narednog mjeseca poskupljuje kafa u BiH

    [h2]Loša primjena Zakona o akcizama. Trenutna cijena između deset i 13 KM [/h2]
    Prerađivač sirove kafe Grand u narednih mjesec dana povećat će maloprodajne cijene kafe, a ovakve poteze pravda poskupljenjem sirove kafe na svjetskim berzama.

    Kako su nam kazali u ovoj firmi, poskupljenje je bilo planirano prije dva mjeseca, ali je ipak prolongirano.

    Životni standard

    - Uzet ćemo u obzir tešku finansijsku situaciju u BiH i pad životnog standarda građana, pa nećemo povećati cijenu kafe za 25 posto, koliko bi bilo realno, već će to biti jednocifreni procent - rekli su nam u Grandu, ali nisu precizirali za koliko će i kada biti urađene korekcije cijena.

    Grand nije jedini veliki prerađivač i distributer kafe u našoj zemlji koji se odlučio na ovakav potez. Generalni direktor Vispaka iz Visokog Džemal Čabaravdić kaže da je mnogo razloga za poskupljenje kafe, ali da u ovoj kompaniji još nisu donijeli odluku.

    - Imamo neke informacije da se pojedini distributeri spremaju da poskupe kafu krajem ovog mjeseca. Što se tiče Vispaka, to bi se moglo desiti polovinom avgusta - kaže Čabaravdić za "Avaz".

    U posljednja dva mjeseca cijena sirove kafe na svjetskom tržištu povećana je za skoro 500 dolara po toni i sada ona iznosi 2.800 dolara. Osim toga, i vrijednost dolara prethodnih mjeseci drastično se povećala u odnosu na euro, što je utjecalo na poskupljenje kafe u svijetu.

    Sumnjiv kvalitet

    Proizvođači u našoj zemlji žale se i na lošu primjenu Zakona o akcizama BiH, odnosno zbog nepostavljanja akcizne markice na vreće sirove kafe, te velike količine kafe koja ilegalno ulazi u BiH. Navode i velike namete države, gdje od jednog kilograma kafe 50 posto prihoda ide u budžete.

    - Trenutne maloprodajne cijene kafe na domaćem tržištu, kod velikih prerađivača koji zauzimaju 70 posto bh. tržišta, iznose od deset do 13 maraka. Sve što je ispod ove cijene sumnjivog je kvaliteta, jer realno nije moguće prodavati kafu ispod deset KM - kaže nam Marko Baban, predsjednik Grupacije uvoznika, prerađivača, distributera kafe pri Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH.

    Uvoz manji za deset posto

    Prema podacima VTKBiH, u prvih pet mjeseci 2010. godine zabilježen je pad uvoza sirove kafe od deset posto, dok je izvoz pržene kafe povećan za 37 posto. U VTKBiH ne znaju zašto je došlo do ovolikog pada uvoza kafe, dok su izvoznim rezultatima donekle i zadovoljni.

  2. #152
    Emir

    Neto dobit Bosnalijeka 3,8 miliona maraka

    [h2]Uprkos posljedicama krize, Bosnalijek je u odnosu na isti period lani zabilježio rast prihoda na stranim tržištima od 43 posto[/h2]
    Kompanija Bosnalijek u prvom polugodištu ove godine ostvarila je ukupan prihod od prodaje u iznosu od 48,7 miliona KM, od čega je 28 miliona realizirano na domaćem, a 20,7 miliona maraka na izvoznim tržištima.

    Shodno tome, dobit Bosnalijeka u ovom periodu prije amortizacije, kamata i poreza iznosi 8,4 miliona KM, dok je neto dobit 3,8 miliona maraka, što je povećanje od dva posto u odnosu na isti period lani.

    Uprkos posljedicama krize, Bosnalijek je u odnosu na isti period lani zabilježio rast prihoda na stranim tržištima od 43 posto. Vodeće izvozno tržište Bosnalijeka i dalje je Rusija, s prihodom od 10,7 miliona KM i rastom od 67 posto, te Ukrajina, gdje je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 2,8 miliona KM i rastom od 12 posto.

    Ipak, zbog pada prodaje na bh. tržištu ukupni prihodi domaće farmaceutske kompanije za dva posto su niži od lanjskih rezultata. Tržište BiH i dalje karakteriziraju krajnje nepovoljni poslovni uvjeti, uzrokovani neprovođenjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u punom kapacitetu.

  3. #153
    Emir

    Ukupna premija osiguravajućih društava u FBiH iznosi 178,5 miliona KM

    [h2]Građani slabo koriste osiguranje imovine, pa se u slučaju vremenskih nepogoda nemaju kome obratiti za naknadu štete [/h2]

    Osiguravajuća društva u FBiH u prvom polugodištu ove godine ostvarila su ukupnu premiju osiguranja od 178,5 miliona maraka, što je porast za 6,1 milion.

    U oblasti neživotnih osiguranja ostvareno je 146,4 miliona maraka, dok životna osiguranja bilježe premiju od 32 miliona KM.

    Negativni trendovi

    Društva čije je sjedište u FBiH, poslujući kroz podružnice na području RS, ostvarila su 6,8 miliona KM premije neživotnih i 1,5 miliona od životnih osiguranja. U isto vrijeme, društva iz RS poslovanjem u FBiH ostvarila su ukupnu premiju od 2,1 milion maraka.

    Iako je kriza vidno uzdrmala tržišta osiguranja u svijetu i kod nas, osiguravajuća društva u našoj zemlji koliko-toliko odolijevaju negativnim trendovima te uspijevaju povećati premiju.

    Za usporedbu, u Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen pad premijskih prihoda od 2,2 posto u odnosu na isti period lani, dok je u FBiH prikupljanje premija povećano za 3,5 posto.

    Ipak, te premije najvećim dijelom dolaze od obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, dok osiguranje imovine nije toliko zastupljeno.
    Troškovi osiguranja

    Negativne posljedice te činjenice su što se građani iz dijelova BiH pogođenih elementarnim nepogodama nemaju kome obratiti za odštetu, jer obično nisu osigurani. Isto vrijedi i za poljoprivrednike koji ne koriste to što im država u jednom dijelu, i do 30 posto, subvencionira troškove osiguranja, ali ga oni ipak ne koriste.

    Sarajevo-osiguranje vodeće

    Sarajevo-osiguranje zadržalo je vodeću ulogu u BiH po visini ostvarene premije osiguranja sa 30,1 miliona KM te 16,92-postotnim učešćem na tržištu BiH. Uprkos utjecajima krize u osiguravajućoj branši, ovo osiguravajuće društvo je u odnosu na isti period prošle godine ostvarilo porast premijskog prihoda za 3,3 miliona KM i tržišnog učešća za 1,3 posto.

  4. #154
    Emir

    Rudnik Tušnica ide pod okrilje FBiH

    [h2]Vrijednost društvenog kapitala Tušnice bit će priznata obostrano usaglašenim knjigovodstvenim iznosom na dan 31. decembra prošle godine[/h2]
    Vlada Livanjskog kantona, prema zaključku Skupštine, napokon je usvojila odluku o prijenosu udjela društvenog kapitala Kantona u Rudniku uglja Tušnica iz Livna na Elektroprivredu HZHB.

    Vrijednost društvenog kapitala Tušnice bit će priznata obostrano usaglašenim knjigovodstvenim iznosom na dan 31. decembra prošle godine.

    Za hvatanje posljednje slamke spasa za taj rudnik već ranije se izjasnio čitav kolektiv s menadžmentom.

    Vlada LK usvojila je i odluku o prodaji putem tendera dijela drvarske Tvornice celuloze Portirnica uz obavezu pribavljanja izvještaja i plana rada ovog preduzeća.

  5. #155
    Emir

    Elektroprivreda HZHB: Neto dobit u prvih šest mjeseci 24 miliona KM

    [h2]Ovakav rezultat postignut, prije svega, zbog povoljnih hidroloških prilika, ali i adekvatnog vođenja i racionalnog [/h2]
    Nadzorni odbor Elektroprivrede HZHB prekjučer je usvojio izvještaj o polugodišnjem poslovanju ovog mostarskog preduzeća.

    Potrebni prihodi

    Kako nam je potvrdio rukovodilac Sektora za odnose s javnošću Vlatko Međugorac, Elektroprivreda HZHB u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila je neto dobit od 24 miliona maraka. Kako je Međugorac istakao, ovaj dobar rezultat poslovanja Elektroprivrede HZHB postignut je, prije svega, zbog povoljnih hidroloških prilika, ali i adekvatnog vođenja i racionalnog korištenja svih raspoloživih resursa preduzeća. Jedan od zaključaka Nadzornog odbora Elektroprivrede HZHB je da treba nastaviti pozitivno poslovanje, odnosno kontinuirano povećavati dobit, uprkos tome što su u preduzeću svjesni činjenice da će to biti teže ostvariti, s obzirom na nedavnu odluku Regulatorne komisije za električnu energiju FBiH (FERK) o nepriznavanju potrebnih prihoda ovome preduzeću od 20 miliona KM.

    Brojni prioriteti

    Prema polugodišnjem izvještaju poslovanja Elektroprivrede HZHB, broj emitiranih dionica po nominalnoj vrijednosti od 100 maraka iznosio je 7.361.660. Ukupni prihodi mostarske elektroprivrede iznosili su 194.583.345, a rashodi 170.520.587 maraka. Kako je istaknuto, prioriteti poslovanja u drugoj polovini 2010. godine bit će nastavak rada najveće investicije Hidroelektrane Mostarsko blato, koja je nedavno otvorena, kao i izgradnja vjetroelektrana kod Tomislavgrada.

  6. #156
    Emir

    Bema će do kraja godine zaposliti još 130 radnika

    [h2]Šest godina rada banjalučkog preduzeća[/h2]
    Banjalučka Fabrika obuće Bema, koja će sutra proslaviti šest godina uspješnog rada, planira do kraja godine zaposliti više od stotinu radnika uz 750 postojećih u Banjoj Luci i Mrkonjić-Gradu, najavljeno je iz ovog preduzeća.

    Za šest godina rada i postojanja u nabavku opreme i sanaciju zapuštenih objekata bivše fabrike obuće Bosna uloženo je više od pet miliona maraka.

    - Ove godine nismo otpustili nijednog radnika, a primimo novih 130. Nadamo se da će ovako biti i u budućnosti, jer je u interesu svih otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih - navedeno je u saopćenju.

    Iz Beme ističu da je fabrika prošle godine ostvarila izvoz u vrijednosti od deset miliona maraka, da je mnogo uložila u poboljšanje uvjeta za rad zaposlenih i njihov standard te da u Beogradu školuje deset budućih inžinjera.

    Fabrika obuće Bema sklopila je trogodišnji ugovor s Oružanim snagama BiH o isporuci obuće u vrijednosti šest miliona maraka, prenosi Srna.

  7. #157
    Emir

    Bira najveći izvoznik iz USK

    [h2]Skoro svu proizvodnju, oko 90 posto, plasira u 28 zemalja Evrope • Uskoro otvaranje novog proizvodnog progona u koji je uloženo 4,5 miliona KM[/h2]
    Bihaćka industrija rashladnih aparata (Bira) i ove godine ostvarila je i više nego dobre poslovne rezultate, koji je ubrajaju među najveće izvoznike u BiH.

    Nova upošljavanja

    U prvoj polovini ove godine proizvedeno je više od 60.000 jedinica, zahvaljujući čemu Bira i u ovim teškim vremenima čvrsto drži mjesto vodećeg izvoznika s područja Unsko-sanskog kantona (USK), javlja Fena.

    Direktor kompanije Bira Edin Muslić kazao je da se skoro sva proizvodnja, oko 90 posto, plasira u 28 zemalja Evrope. U tvornici su trenutno zaposlena 304 radnika, a uskoro se očekuje zapošljavanje još 20.

    Oni će raditi u novom pogonu za proizvodnju ekspandiranog polistirena, odnosno stiropora koji se koristi za pakovanje proizvoda, a koji Bira sada uvozi iz Slovenije. Završetak nove hale je pri kraju, a investirano je skoro 4,5, miliona maraka.

    - Osim novog zapošljavanja, stavljanjem u funkciju ovog pogona Bira će biti i konkurentnija na tržištu - kazao je Muslić.

    Plaćanje carina na uvoz repromaterijala kojeg nema u BiH najveći je problem ovog izvoznika, čime mu se na tržištu smanjuje konkurentnost.

    Plaćanje carina

    - Samo u prvih pet mjeseci ove godine za carine je uplaćeno 250.000 maraka - istakao je Muslić, dodajući da bi država ovoj i sličnim kompanijama trebala pomoći određenim stimulacijama, kako bi se oduprli renomiranoj konkurenciji na evropskom tržištu.

    Na potezu je aktuelna vlast, koja adekvatnim i hitnim mjerama mora pokazati volju i spremnost da pomogne privrednike, jer bez toga će mnogi proizvođači ostati bez kupaca i suočiti se s nepremostivim finansijskim teškoćama.

  8. #158
    Emir

    U Mittalu proizvedeno 300.000 tona čelika

    [h2]Veći dio plasmana gotovih proizvoda bio je na domaćem, bh. tržištu i zemljama Balkana, a manji dio u zemljama Evropske unije[/h2]
    Kompanija Arcelor Mittal iz Zenice imala je blago povećanje proizvodnje u prvoj polovini ove godine kada je proizvedeno gotovo 300.000 tona čelika.

    U Mittalu kažu da nema naznaka za značajnije poboljšanje tržišta, odnosno potražnje za čelikom, ali da se Mittal prilagodio tržištu i da su rezultati u rangu cjelokupne situacije na tržištu.

    Veći dio plasmana gotovih proizvoda bio je na domaćem, bh. tržištu i zemljama Balkana, a manji dio u zemljama Evropske unije. Kako ističu u kompaniji, dio proizvodnje bio je usmjeren u Mittalov pogon u Maroku.

  9. #159
    Emir

    Država radnicima Krivaje duguje uplatu 14.000 godina staža

    [h2]Ferimpex nema namjeru ponovno aplicirati za registraciju preduzeća. Blizu 2.000 ljudi uskoro će ostati bez posla i osnovne egzistencije [/h2]
    Država radnicima Krivaje treba uvezati 14.000 godina staža, pa zbog toga više od 200 uposlenika, iako ispunjavaju sve uvjete, ne može u penziju. Prema svemu sudeći, oni će na ulicu zajedno sa 1.658 radnika koliko ih je još preostalo, jer su Zavidovići oslonjeni na Krivaju, koja je očigledno sada klinički mrtva, samo treba potpisati smrtovnicu - kaže ogorčeno prvi sindikalac ovog preduzeća Vehbija Aličić.

    Godišnji odmori

    Direktor Krivaje 1884 Ismet Mujanocić kazao je da ukoliko vlada FBiH ne ponudi odgovarajuća rješenja za nastavak rada u ovom preduzeću, Krivaja 1884 prekida rad.

    - Nadamo se da će Federalna vlada u tom periodu ponuditi odgovarajuća rješenja jer, u suprotnom, mi izlazimo iz kompanije. Radnike ćemo poslati na kolektivni godišnji odmor - rekao je Mujanović.

    On je kazao da je u razgovoru s premijerom FBiH Mustafom Mujezinovićem istakao da Ferimpex i Uprava Krivaje 1884 nemaju namjeru ponovno aplicirati za registraciju firme, jer nemaju nikakvu garanciju da im se ponovno neće dogoditi "slučaj 172 radnika" ili da bilo koje fizičko ili pravno lice opet neće osporiti registraciju.

    Radnici kažu da preduzeće nema sirovina, a nabavka u ovoj situaciji u kojoj se ne zna ni kada bi mogla biti nova registracija, jednostavno je preveliki rizik za poslodavca.

    - Njih je Federalna vlada zamolila da rade do 15. avgusta i oni bi 15. avgusta trebali izaći iz firme, koja onda sigurno ide u stečaj. Zanimljivo je da Federalna vlada ima sigurno druge prioritete, oni su svi na godišnjim odmorima i nemamo s kim razgovarati. Kada smo na početku ove sapunice predlagali da apliciramo za novu registraciju, Vlada nam je sugerirala da idemo na apelaciju. I eto dokle su nas doveli. Oni su mrtvacu pokušali dati lijek, a da ne probaju reanimaciju, odnosno da uklone prepreke - kaže Aličić.

    Slijede tužbe

    U Zavidovićima još s nevjericom osluškuju hoće li Federalna vlada zaista dopustiti da nakon miliona maraka skršenih u polovična rješenja dopusti smrt Krivaje, a time i Zavidovića.

    U Federalnoj vladi o tome ne razmišljaju, kao ni o činjenici da će pored svih obespravljenih radnika kojima je država dužna najmanje 19 miliona KM za PIO, zdravstveno i druge obaveze, na kraju i Mujanovićima, koji će zasigurno tužiti Federaciju BiH, platiti naknadu za sve uloženo.

  10. #160
    Emir

    Za kupovinu FDM-a usmeni interes iskazali Nijemci i Turci

    [h2]Ako niko ne kupi fabriku, ona bi mogla otići u stečaj. Dugovi iznose skoro devet miliona KM. Radnici nisu optimistični [/h2]

    Agencija za privatizaciju u FBiH (APF) raspisala je drugi javni poziv u ovoj godini za prodaju 67 posto državnog kapitala Fabrike duhana Mostar (FDM). Pretpostavlja se da će to biti i posljednji, prije nego što ovo preduzeće neslavno završi u stečaju.
    Reducirano tržište

    Ipak, iako razloga za optimizam nema, šanse za prodaju FDM-a i dalje postoje.

    Pomoćnik direktora APF-a Hamdija Kulović kazao je za "Dnevni avaz" da u ovom momentu imaju samo usmeno iskazane interese dva potencijalna kupca. Prvi je, kaže Kulović, njemačka firma Beauty Case, ponuđač koji na prethodnom tenderu s firmom s kojom je učestvovao nije zadovoljio kriterije.

    - Pojavilo se i bh. predstavništvo jedne turske firme, kojoj još ne bih spominjao ime, jer je sve u vrlo ranoj fazi. Tek nam s njima predstoji razgovor, da im objasnimo kakvo je stanje u FDM-u. Ostaje da se vidi hoće li taj interes ostati. Što se tiče Beauty Casea, on bi na ovom tenderu konkurirao s firmom koja ima bolje finansijske pokazatelje nego prethodna - rekao nam je Kulović.

    On je naveo da nije optimističan da će na kraju i biti prodat FDM, u kojem već odavno nema nikakvih privrednih aktivnosti niti rukovodstva.

    Istakao je da je mostarska fabrika upropaštena i da ima dugove koji se kreću od osam do devet miliona maraka. S druge strane, naglasio je Kulović, tržište duhana u BiH prilično je reducirano, a FDM je izgubio svoj brend "drina".

    Nivo investicija

    - No, FDM ima postrojenja i ima radnike koji čuvaju fabriku. Naš cilj bit će da u svakom slučaju pokušamo naći kupca koji će finansirati pokretanje proizvodnje. Cijena fabrike neće biti toliko bitna, jer je pitanje ima li u FDM-u uopće kapitala - istakao je Kulović.

    Prema njegovim riječima, APF će samo insistirati na dovoljnom nivou investicija, a kako smatraju u ovoj agenciji, to je minimalno osam miliona maraka. Radnici, također, nisu optimistični kada je u pitanju prodaja FDM-a i navode da je takvo nešto, u vremenu godišnjih odmora, teško očekivati.

Ähnliche Themen

  1. Antworten: 1850
    Letzter Beitrag: Gestern, 16:35
  2. Antworten: 189
    Letzter Beitrag: 08.10.2015, 22:19
  3. Antworten: 2
    Letzter Beitrag: 05.08.2010, 12:41
  4. Antworten: 52
    Letzter Beitrag: 18.04.2010, 13:00
  5. Antworten: 114
    Letzter Beitrag: 01.07.2009, 19:19