Koja povijest je ispravna? Skandal s ud

Koja povijest je ispravna? Skandal s udžbenicima - po tko zna koji put… Subota, 28 Kolovoz 2010 14:15 Ove godine Vijeće za usklađivanje udžbeničke politike F BiH je na osnovu stručnih recenzija odobrilo osam udžbenika historije/povijesti za 7. razred devetogodišnje škole, odnosno odobrilo je za upotrebu sve udžbenike koje su izdavačke kuće predale na recenziranje!

UVAŽENI MAGISTRI I DOKTORI HISTORIJSKIH NAUKA, MOLIMO VAS ZA ODGOVOR: KOJA VERZIJA POVIJESTI JE TOČNA?Ono što je nas potaklo na alarmiranje javnosti je to što su podaci o istom događaju, osobama i procesima u odobrenim udžbenicima do kojih smo uspjeli doći – potpuno različiti.
Zbunjeni smo različitim interpretacijama, a za pojedine činjenice znamo da su glupost koju može i laik uočiti. Jedan od razloga zbog kojih pišemo ovaj tekst je i značaj nastave povijesti u odgoju i obrazovanju osnovnoškolske djece, pogotovo kada se uzme u obzir multinacionalni karakter Bosne i Hercegovine i njena burna prošlost.

Sadržaj udžbenika povijesti trebao je opravdati sredstva uložena u brojne seminare za nastavnike povijesti, te autore i recenzente udžbenike povijesti, ali sudeći po sadržaju udžbenika povijesti za 7. razred devetogodišnje škole – nismo mnogo odmakli od sivih ratnih udžbenika, osim u njihovom izgledu. Pored entitetskih i kantonalnih ministarstva i prosvjetno-pedagoških zavoda, udžbenicima i nastavom povijesti se bavi i OSCE, i Vijeće Evrope, i brojne nevladine organizacije – a rezultat tih napora su sadržaji udžbenika historije koje bi svakog savjesnog građanina trebale zabrinuti, a poštene i odgovorne historičare potaknuti da digunu svoj glas u obranu struke.

Nismo kompetentni da ocjenjujemo znanstvenu vrijednost udžbenika povijesti, ali smatramo da smo kao akademski obrazovani građani kompetentni da ukažemo na različite interpretacije događaja u udžbenicima i na činjenice za koje i prosječno obrazovan čovjek zna da nisu tačne.

Smatramo svojom obavezom da naglasimo da nismo upjeli doći do svih odobrenih udžbenika povijesti i da nismo u mogućnosti navesti sve sporne sadržaje, ali se nadamo da će ovi izvodi iz nama dostupnih udžbenika animirati nastavnike povijesti da analiziraju sadržaj svih osam odobrenih udžbenika, jer očito je da recenziranje nije stručno urađeno.

Tragikomično je da su sve ove udžbenike sa različitim tvrdnjama recenzirali isti ljudi: Adnan Velagić, Nedžad Spahić, Maja Đuretić-Aćić, Dejan Garić i Smajo Halilović.
SPORNI SADRŽAJI:


1. SEOBA SRBA, HRVATA I BOŠNJAKA

U udžbeniku Izdavačke kuće Klett (autorice Aida Petković i Marina Pocrnja) na 74. stranici nalazi se karta na kojoj je predstavljena seoba Slavena. Na karti je, između ostalog, označena strelicom i seoba Srba, Hrvata i Bošnjaka iz pravca Uralo-altajske regije prema Balkanskom poluotoku. Ni u jendom drugom udžbeniku se ne spominje seoba Bošnjaka, a i nama je poznato da Bošnjaci nisu donijeli svoje ime iz prvobitnog staništa.
[h3]Karta iz ovog udžbenika sa str. 74[/h3]

2. DA LI JE KULIN BAN ILI TVRTKO I? ZAR SU I BANOVI NOSILI KRUNU?

Lik sa krunom na glavi (koji se nalazi i na poštanskoj marki BiH), na kojoj je predstavljen kao kralj Tvrtko I, u udžbeniku ove izdavačke kuće je predstavljen kao Kulin ban, a u udžbenicima povijesti izdavačkih kuća Bosanska riječ Sarajevo i Bosanska knjiga kao Tvrtko I.

Mi se pitamo: zar je ban nosio krunu? Ako je tako, zašto je Tvrtku I bilo potrebno krunisanje da bi bio kralj?
[h3]Bosanska knjiga str. 101[/h3]

[h3]Klett str. 93[/h3]

Bosanska rije? Sarajevo str. 116

3. SUMNJIVE INTERPRETACIJE ŠIRENJA ISLAMA

Klikni na sliku!

Edis Dervišagić, Hadžija Hadžiabdić, Alen Mulić i Vahidin Mulić, Historija 7, Bosanska knjiga, str. 135
Islam su prihvatili pripadnici svih triju konfesija koje su postojale u Bosni prije dolaska Osmanlija: Crkve bosanske, Katoličke i Pravoslavne. Pripadnike Crkve bosanske u Bosni su u potpunosti zamijenili muslimani, te je na taj način formiran današnji vjerski trokut“
Klikni na sliku!

Aida Petković i Marina Pocrnja, Historija 7, Klett, Sarajevo, str. 127
Islam je sa osmanskom vojskom stigao i do Bosne. Prelazak na ovu vjeru zahvatio je pripadnike sve tri religije. Najmasovniji odaziv bio je među pripadnicma Crkve bosanske. Ova vjerska organizacija nije vršila pritisak na svoje vjernike da ne prelaze na islam, kao ostale“.

Ovo liči na povratak na tezu iz „ratnih, sivih udžbenika povijesti“ u kojima su pripadnici Crkve bosanske predstavljani gotovo kao muslimani.

4. SJEDIŠTE BOSANSKE BISKUPIJE

Klikni na sliku!

Aida Petković i Marina Pocrnja, Historija 7, str. 95
„Sjedišta bosanske biskupije bila su u Splitu, Baru i Dubrovniku i na kraju u Đakovu“
Klikni da povecas sliku!

Asmir Hasičić, Historija 7, Sarajevo Publishing, str. 105
„Bosanska biskupija je bila podređena Dubrovačkoj nadbiskupiji, ali dugo vremena bosanski biskupi nisu stolovali u Bosni nego u Đakovu (Slavonija).“

5. HIJERARHIJA CRKVE BOSANSKE

Asmir Hasičić, Historija 7, Sarajevo Publishing, str. 105
Djed, gosti, starci, krstjani, vjernici.
[h3]Sarajevo Publishing str. 105[/h3]

Aida Petković i Marina Pocrnja, Historija 7, str. 96
Did (djed), svećenici – strojnici, gosti i starci, vjernici (pravi krstjani i mrsni ljudi).
[h3]Klett str. 96[/h3]


6. POJAVA CRKVE BOSANSKE

Klikni na sliku!

Aida Petković i Marina Pocrnja, Historija 7, str. 94
„Za ime Kulina bana, sem povelje, veže se i bosansko krivovjerje, ili Crkva bosanska, što je još jedna specifičnost naše Bosne i Hercegovine“.
„Pojava Crkve bosanske narušavala je rad katoličkih svećenika i otežavala položaj samog bana“ (str. 96)
Na osnovu čega autorice tvrde da je Crkva bosanska postojala i za vrijeme Kulina bana (1180-1204), kada su na stranici 95. napisale: „Prvi put se Crkva bosanska spominje 1323. godine na državnom saboru u Moštrima kod Visokog“?

Klikni na sliku!

Edis Dervišagić, Hadžija Hadžiabdić, Alen Mulić i Vahidin Mulić, Historija 7, Bosanska knjiga, str. 91
„Prve konkretnije podatke o Crkvi bosanskoj imamo krajem XII stoljeća.“
„Da bi izbjegao optužbe za herezu, ban Kulin se aprila 1203. na Bilinom Polju sa svećenicima Crkve bosanske i bosanskim narodom odrekao ovog učenja“ .

(Da je prvi pomen Crkve bosanske vezan za 1354. godinu, potvrdu smo našli u: Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Bosanska država, Istina o BiH, str. 18, ali nismo našli potvrdu da je Crkva bosanska narušavala rad katoličkih svećenika za vrijeme Kulina bana, niti da se on zajedno sa svećenicima Crkve bosanske 1203. godine odrekao svojih vjerskih ubjeđenja.)


Zbog ovakvih propusta neophodno je ponovo recenzirati udžbenike povijesti za 7. razred – ali ovaj put stručno. I, naravno, da to ne rade recenzenti koji su propustili ovako drastične greške.