Vinko Puljić: Teško do dozvola za gradnju crkava

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izrazio je zabrinutost što se u BiH broj katolika u posljednje vrijeme "gleda kroz opadanje".

Uz to, upozorio je kardinal Puljić, u BiH je prisutna kriza nataliteta i uglavnom su se vratili samo stari vjernici, koji umiru.
NN: Prema nekim informacijama, u posljednje dvije godine samo iz Sarajeva se odselilo oko 500 hrvatskih porodica. Koji su razlozi tome?
PULJIĆ: Ovo pitanje moramo malo proširiti. U BiH je općenito prisutna kriza nataliteta, a naši vjernici koji su se vratili su uglavnom stari, a oni umiru.
Međutim, mi u nekim gradovima teško doživljavamo ostvarenje prava. Recimo, u Banjaluci se u zadnje vrijeme vraća ta mogućnost dobijanja prava, ali u Sarajevu je to bilo i sada je prilično teško, zbog čega su se mnogi umorili od traženja prava pa odlaze. Ja vjerujem da se upravo upornošću traženja prva može zaustaviti odliv katolika.
NN: Kakav je uopšte položaj Hrvata u BiH danas?
PULJIĆ: U prvom redu već samim Dejtonskim sporazumom Hrvati su stavljeni u neravnopravan položaj iako ih uključuje kao konstitutivan narod. Međutim, niti imaju jednake političke mogućnosti u RS niti u FBiH. Nažalost, tu odgovornost snosi međunarodna zajednica, koja je to tako ovim sporazumom riješila. I nakon svih promjena koje su se dogodile nakon Dejtona, stvari su se još više pogoršavale, a to se najbolje očituje problemom povratka, zaposlenja, jednakopravnosti jezika u školstvu, kao i u administrativnom procesu, gdje ljudi vrlo često odustaju od dobijanja dozvola, bilo da se radi o RS ili FBiH. Taj problem i sam imam kada je u pitanju zaštita imovine.
Evropska integracija mora, prije svega, dovesti do izjednačavanja prava, bilo da se radi o gospodarskom, kulturnom, vjerskom i bilo kojem drugom području.
NN: Prema Vašem mišljenju, da li bi treći entitet ili teritorijalna jedinica bili rješenje kojim bi se riješilo hrvatsko pitanje u BiH?
PULJIĆ: Mislim da ne mogu predložiti koja je to solucija, jer šta god da predložim ispašće da se petljam u političke solucije, zato ne bih htio prejudicirati političke odluke. Ali smatram da mi je kao građaninu i vjerniku dužnost i pravo tražiti da se stvore politički i pravni mehanizmi da Hrvati u BiH imaju jednaka prava kao i ostali narodi.
NN: Spomenuli ste problem u vezi s dobijanjem dozvola za gradnju crkava. Kakvo je tu stanje?
PULJIĆ: To je u prvom redu problem u Sarajevu, gdje sve dozvole koje tražimo birokratskim i administrativnim procesima otežavaju.
Evo u jednom konkretnom slučaju, nakon devet godina traženja dozvole za crkvu na Grbavici ni dan-danas to pravo nisam ostvario, uprkos svim obećanjima.
NN: Da li još negdje postoji takav problem?
PULJIĆ: Iste probleme imamo i na drugim mjestima u BiH. Na primjer, u Dobrinji tražimo dozvolu dugo vremena, kao i u Ilidži, gdje imamo svoje vlastito zemljište i gdje takođe ne dobijamo dozvolu.
NN: Kada je u pitanju vraćanje katoličke crkvene imovine, kakvo je stanje trenutno u BiH?
PULJIĆ: S velikom zabrinutošću gledam otuđivanje naše imovine, koja se jednostavno nezakonito dodjeljuje za izgradnju, nezakonito se prepisuje, tako da kada mi vadimo zemljišne izvatke i povijest toga vidimo da je već četvrti ili peti put vlasnik promijenjen. Tu smo zabrinut, a zapravo Crkva nema zakonitih izvora prihoda da može izdržavati sve programe koje ima jer nemamo samo vjerske programe, već recimo i socijalne ili druge programe. Mi želimo i danas služiti ljudima jer sva imovina crkvena je dar da služi ljudima.
NN: Dokle se stiglo s obnovom katoličkih vjerskih objekata koji su porušeni u ratu u BiH?
PULJIĆ: Katolička crkva nastoji obnavljati porušene i oštećene objekte na svim terenima gdje su bile crkve, na zahtjev vjernika koji žele da crkve budu obavezno obnovljene jer smatraju da je to znak identiteta. Mi smo nekoliko puta htjeli odustati da bismo pomogli ljudima obnovu kuća. Međutim, pod pritiskom vjernika smo nastavili jer se oni ne žele vratiti ako nema simbola identiteta i taj proces se odvija usporeno jer nemamo sigurnih izvora prihoda. Tek u zadnje vrijeme i u RS i u FBiH neka manja sredstva se dodjeljuju, ali to su mala sredstva u odnosu na velike potrebe. Nijedna država na svijetu ne želi pomoći Crkvu nažalost, već nam pomažu mali donatori. Mi u svim mjestima gdje su porušeni obnavljamo objekte, bar one bitne, koji su znakoviti za okupljanje vjernike.
NEZAVISNE NOVINE