BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Erweiterte Suche
Kontakt
BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Benutzerliste

Willkommen bei BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen.
Ergebnis 1 bis 9 von 9

Alles rund um Blaz Kraljevic

Erstellt von meko, 10.08.2009, 11:32 Uhr · 8 Antworten · 2.022 Aufrufe

  1. #1
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778

    Alles rund um Blaz Kraljevic

    Kraljević i njegovi vojnici ubijeni su zbog zagovaranja ideje cjelovite BiH
    Obilježena 17. godišnjica pogibije Blaža Kraljevića i osam pripadnika HOS-a...


    Na lokalitetu Varda, zapadno od Mostara, predstavnici Hrvatske stranke prava (HSP) Đapić - dr Jurišić, te rodbina i prijatelji odali su danas počast i položili vijence na spomen-obilježje Blažu Kraljeviću i osmorici pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS), koji su ubijeni na današnji dan, 1992. godine.


    Kraljević je imao čin generala Armije BiH i u tom trenutku bio je to najviši vojni čin koji je jedan Hrvat imao u BiH, istakli su danas njegovi saborci.
    Majka jednog od ubijenih vojnika HOS-a, Marija Medić izjavila je da se ni nakon 17.godina od ubistva još ne zna ko je ubio njenog sina.
    Predsjednik HSP-a Đapić - dr Jurišić, Zvonko Jurišić je, odajući počast stradalim vojnicima HOS-a, kazao da su Kraljević i njegovi vojnici ubijeni zbog zagovaranja ideje cjelovite BiH.

    Istaknuto je također da počinitelji ovog ubistva do danas nisu procesuirani, a porodice ubijenih nisu dobile nikakvu pomoć i podršku.
    Nakon polaganja vijenaca na mjestu ubistva Blaža Kraljevića i osam pripadnika HOS-a, u ckrvi u Kruševu služena je sveta misa za poginule.

  2. #2
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778
    Bla? Kraljevi? - Wikipedija

    Blaž Kraljević





    Biografske informacijeDatum rođenja17. rujna 1947.Datum smrti9. kolovoza 1992.NacionalnostHrvatNadimakEroKarijeraGodine u službi1991. - 1992.Čingeneral-bojnik (posmrtno krilnik)VojskaHrvatske obrambene snage, Armija Republike Bosne i HercegovineBlaž Kraljević (Lisice kraj Ljubuškog, 17. rujna 1947. - Kruševo, 9. kolovoza 1992.), zapovjednik HOS-a BiH, general-bojnik Armije BiH.


    Mladost i emigracija

    Blaž Kraljević rođen je 17. rujna 1947. u mjestu Lisice kralj Ljubuškog, kao jedan od osmero djece Mare i Nikole Kraljevića. Kada je imao 19 godina, otišao je na privremeni rad u Njemačku ali je u ljeto iste godine otišao u Australiju. Brzo se snašao i otvorio restoran te postao uspješan poduzetnik. Imao je dva sina sa prvom ženom Džemilom. Pristupio je emigrantskoj organizaciji Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB), kojoj je cilj bio rušenje Jugoslavije i obnova nezavisne hrvatske države. Kao član HRB-a, Blaž Kraljević je trebao sudjelovati u Bugojanskoj grupi 1972. ali je u tome bio spriječen od australske tajne policije ASIO.


    Povratak u Hrvatsku
    U proljeće 1990., nešto prije prvih višestranačkih izbora, vraća se u Hrvatsku i postaje član Hrvatske stranke prava. Nakratko se vraća u Australiju radi sređivanja poslova i ponovno se vraća u Hrvatsku 28. rujna 1990.


    Početak rata






    Po dolasku u Hercegovinu, postao je šef promidžbe Hrvatske stranke prava, a 15. prosinca 1991. imenovan je zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu, sa činom pukovnika HOS-a. U Ljubuškom je osnovao logor za obuku HOS-ovaca, a početkom 1992. organizira obranu Bosne i Hercegovine i stavlja se pod zapovjedništvo Predsjedništva RBiH.
    Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovni bio je trenutak istine za Blaža Kraljevića, koji se istaknuo kao darovit i pošten vojni zapovjednik koji je postigao mnoge uspjehe u Hercegovini i ostao bez moralnih mrlja u biografiji patriote: pomogao je u oslobađanju Mostara skupa s HVO-om i Armijom RBiH, zatim osvaja Stolac i počinje zauzimati položaje oko Trebinja, najvećeg četničkog uporišta u istočnoj Hercegovini.

    Ratni put Blaža Kraljevića

    Politika Hrvatskih obrambenih snaga bila je usmjerena na političko i vojno savezništvo Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini protiv velikosrpske politike osvajanja Bosne i Hercegovine. Hrvatske obrambene snage dostigle su u ljeto 1992. zavidnu jačinu. Nakon oslobađanja Mostara Hrvatske obrambene snage, u kojima se pored Hrvata borio i dobar dio Bošnjaka, izvršile su prodor do grada Stoca, a dana 6. kolovoza zauzele su dijelove općine Trebinje. Blaž Kraljević je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Bošnjake, tada Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.

    Smrt u zasjeda


    Nakon što je HOS oslobodio dijelove općine Trebinje, Mate Boban je pozvao Blaža Kraljevića na sastanak u Mostar, dana 9. kolovoza 1992., tobože radi dogovora o daljnjem tijeku ratnih operacija protiv srpskih paravojski. Ratni zločinac Vinko Martinović Štela odveo je generala Kraljevića na mjesto sastanka. Sastanku je navodno nazočio i Bruno Stojić "ministar obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne". Na tom sastanku Mate Boban je zatražio od Blaža Kraljevića da razoruža Bošnjake u HOS-u jer su oni svi "balijski izdajnici koji će Hrvatima zabiti nož u leđa" što je Kraljević odbio. Pri povratku sa sastanka zapovjednik Blaž Kraljević je s osam pobočnika Hrvatskih obrambenih snaga (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) upao u unaprijed postavljenu klopku Hrvatskog vijeća obrane. Kraljevićeva pratnja zasipana je iz 20 automatskih pušaka. Vodstvo Hrvatskih obrambenih snaga bilo je likvidirano. Ubojice su pokušali tajno tijela odvesti do mora te ih baciti na pučini kako bi zataškali zločin ali je vozilo s tijelima pronašla Hrvatska policija.

    Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice 13. kolovoza 1992. Vodstvo Hrvatske stranke prava ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama.

    Grob Blaža Kraljevića



    Nakon toga HOS u BiH se raspao a krajem 1992. je između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka izbio krvav sukob koji je okončan tek početkom 1994. Neki od Kraljevićevih ubojica su uhićeni ali im nikada nije suđeno zbog ubojstva Kraljevića.

  3. #3
    Avatar von Pajpina

    Registriert seit
    22.01.2009
    Beiträge
    3.288
    Ganz klar mit den falschen wölfen geheult !!
    ein wunder das er in dem artikel überhaupt als HRVAT bezeichnet wird und nicht als Bosanski Katholik !!

  4. #4
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778
    Ubojstvo Blaža Kraljevića


    Ubojstvo Blaža Kraljevića je bilo politički atentat koji se dogodio 9. kolovoza 1992. nedaleko Kruševa u Bosni i Hercegovini.

    Što je prethodilo atentatu


    Vodstvo HSP-a i HOS-a 27.02.1992.




    Nakon što je Jugoslavenska narodna armija (JNA) na osvajačkom putu prema Hrvatskoj razorila mjesto Ravno u Bosni i Hercegovini, još i prije službenog početka rata u Bosni i Hercegovini, Hrvati Bosne i Hercegovine počinju organizirati obrambene jedinice za obranu od napada velikosrpskih terorista.

    3. siječnja 1992. u Ljubuškom je utemeljen Stožer Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), koje su započele pripremu hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine za obranu od sve jasnije agresije snaga koje su htjele stvoriti Veliku Srbiju.
    Nakon otvorene agresije JNA na Bosnu i Hercegovinu, počinje rat u kojem su velikosrpske snage ovladale većim dijelom zemlje. No osim HOS-a, 8. travnja 1992. se osnivaju i Teritorijalna obrane Bosne i Hercegovine (TO BiH) i Hrvatsko vijeće obrane (HVO) te započinje oštra borba između snaga odanih Bosni i Hercegovini i velikosrpskih snaga.

    Udružene hrvatsko-bošnjačke snage započinju sa oslobodilačkim operacijama i u operaciji Lipanjske zore, 12. lipnja 1992. oslobađaju grad Mostar. No nakon toga, počinju dolaziti do izražaja sve veće suprotnosti u ratnim ciljevima HOS-a i HVO-a.
    HOS, pod vodstvom pukovnika Blaža Kraljevića, i s potporom Dobroslava Parage, predsjednika Hrvatske stranke prava (HSP), je namjeravao obraniti Bosnu i Hercegovinu u cijelosti, te nakon toga stvoriti državnu konfederaciju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sredinom srpnja, HOS je prihvatio vrhovno zapovjedništvo Armije BiH.
    HVO, većim dijelom odan Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i njenom vodstvu na čelu sa Matom Bobanom, je namjeravao obraniti samo one krajeve Bosne i Hercegovine koji su bili naseljeni Hrvatima, te iste krajeve ujediniti u "Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu", koja je proglašena 18. studenog 1991.[1]

    Nakon oslobađanja Mostara, započinju i sve češći incidenti između HVO-a i HOS-a te HVO-a i Armije BiH. Vodstvo HVO-a ne priznaje jedinice Armije BiH na području "Herceg Bosne" dok zahtjeva od vodstva Armije BiH da dopušta djelovanje jedinica HVO-a na području pod njihovom kontrolom.
    U HOS-u su se zajedno borili Hrvati i Bošnjaci, kojih je bilo do 40%. Borci HOS-a su na borbenim položajima imali dobru suradnju sa borcima HVO-a ali, kako sami kažu, časnici HVO-a su pravili probleme u odnosima jedinica dviju vojski. Mnogi vojnici HVO-a, ponekad i čitave postrojbe, su prelazili u redove HOS-a zbog HOS-ove politike zajedničke hrvatsko-bošnjačke obrane cjelovite Bosne i Hercegovine.

    Zbog svojih stavova o cjelovitoj Bosni i Hercegovini, Blaž Kraljević je bio sve cjenjeniji od strane vlade Bosne i Hercegovine ali i sve omraženiji od strane vodstva "Herceg-Bosne". Dok je HOS postizao velike uspjehe u borbama sa srpskim paravojskama, Blažu Kraljeviću su stizale prijetnje smrću.[2] Još 9. svibnja, Kraljević je izdao proglas u kojem je napao Matu Bobana zbog njegovog dogovora sa Radovanom Karadžićem u Grazu na kojem je navodno vršen dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine na srpski i hrvatski dio. U istom proglasu, Kraljević je pozvao jedinice HVO-a da uskrate poslušnost Bobanu i stave se pod zapovjedništvo HOS-a.


    Hrvatska zastava istaknuta pred vojarnama HOS-a




    Kraljević je imenovan general-bojnikom Armije BiH a 2. kolovoza je postao član Glavnog Štaba Armije BiH. Još u srpnju, u Ljubuškom je pred Stožerom HOS-a održana smotra vojnika HOS-a pri čemu su istodobno istaknute ratna zastava HOS-a, hrvatska narodna zastava i tadašnja zastava Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima.
    O prijetnjama ubojstvom Blažu Kraljeviću se raspravljalo i u vodstvu HOS-a Hercegovine, neki su i predlagali odlazak HOS-a u ilegalu, na što je

    Kraljević rekao:"Momci, nikakva ilegala ne dolazi u obzir, ovo je moja zemlja, ja ću njome uzpravno hodati dok sam živ. Drugo, i sami ste svjedoci da se s njima (vodstvom HDZ-a BiH) ne može ni razgovarati, ni dogovarati, ni pregovarati. Oni nemaju svoj stav, ni mišljenje. Zagreb misli umjesto njih, oni su tek interfoni za prenošenje zapovjedi ili puki izvršioci istih. Što se pojačanog opreza i mjera sigurnosti tiče, za njih nema potrebe. Mi nikada nećemo pucati na Hrvata, ma kakav on bio. Zar je u povijesti bilo malo međusobnog klanja? Ja se, dakle, neću kriti. Momci, ako ova glava spašava hrvatski narod, ako u tom pravcu ona nešto znači, evo je odmah. Ne trebaju me čekati po busijama i zasjedama, evo im Blaža Kraljevića na pladnju, ako je do njega. Laku vam noć!"

    Ubojstvo Blaža Kraljevića i 8 vojnika HOS-a


    7. kolovoza 1992., snage HOS-a osvajaju dijelove općine Trebinje, največeg velikosrpskog uporišta u istočnoj Hercegovini. Dva dana kasnije, 9. kolovoza, Kraljević je bio pozvan u Mostar na sastanak sa Matom Bobanom. Stigavši u Mostar, Kraljević je prvo održao sastanak sa lokalnim zapovjednicima HOS-a na kojem je najavio da snage HOS ulaze na područje Trebinja radi oslobađanja tog mjesta od četnika. Također je najavio da se pukovnija HVO-a "Stjepan Radić" iz Ljubuškog sprema prijeći u sastav HOS-a.[3]

    Sastanak predstavnika HOS-a i HVO-a je organizirao Vinko Martinović "Štela", jedan od zapovjednika HOS-a u Mostaru, a sastanku je bio prisutan i Bruno Stojić, ministar obrane "Herceg-Bosne". Kraljeviću je u pratnji bilo osam časnika, vojnika i vojnih policajaca HOS-a: Mario Medić, Šahdo Delić, Goran Čuljak, Rasim Krasniqi, Vinko Primorac, Ivan Granić, Osman Maksić i Marko Stjepanović.
    Na sastanku je Boban odmah zatražio od Kraljevića da razoruža Bošnjake u HOS-u je su "oni svi balijski izdajnici koji će Hrvatima zabiti nož u leđa". Boban je također zatražio od Kraljevića da se stavi pod zapovjedništvo vodstva "Herceg-Bosne".
    Kraljević je ljutito odbio oba zahtjeva izjavivši da ne priznaje ni "Herceg-Bosnu" niti Bobana kao predsjednika i sastanak je završen. Kraljević je nakon toga u mostarskom hotelu "Ero" održao govor pred novinarima na kojem je najavio ustrojavanje zajedničkog zapovjedništva HOS-a, HVO-a i Armije BiH, te kritizirao Franju Tuđmana i Matu Bobana. Nakon govora pred novinarima, Kraljević i njegova pratnja su u dva automobila krenuli natrag u Ljubuški.

    U naselju Glamuzine kod Kruševa nedaleko Mostara, na kontrolnom punktu Varda, oko 14:00 sati, vozila HOS-a su zaustavljena od Vojne policije HVO-a. No osim policije, tamo se nalazilo i 15 vojnika Kažnjeničke bojne, jedinice HVO-a pod zapovjedništvom Mladena Naletilića "Tute", desne ruke Mate Bobana.
    Čim su se vozila HOS-a zaustavila, vojnici HVO-a su na njih otvorili paljbu. Svi putnici, među njima i Kraljević, su pobijeni. Na vozila je ispaljeno 2000 metaka. Nakon toga, tijela su izvučena iz vozila a tada su se pojavili i Mladen Naletilić i Ivan Andabak, Neletilićev nadređeni. Andabak je još svakom ubijenom HOS-ovcu ispalio metak u glavu.

    Pokušaj sakrivanja zločina

    Nakon atentata, tijela HOS-ovaca su prevezena pred Duhansku stanicu u Širokom Brijegu, gdje je bilo zapovjedništvo Kažnjeničke bojne.[4]
    Zatim su natovarena u kombi sa namjerom da se prevezu do mora i pod okriljem noći, prekrcaju u motorni čamac i bace na pučini. Kombi je krenuo dolinom Neretve u pravcu Ploča. Na vojnim i policijskim punktovima nije bio zaustavljan.
    U kasnim poslijepodnevnim satima u Omišu, u pravcu Splita, kombi je stao na semaforu. Tada je jedan policajac primjetio da iz vozila kaplje krv. Kako je lokva krvi postajala sve veća, policajac je prišao vozilu a vozač je istog trenutka pobjegao, napustivši vozilo. Policajac je otvorio kombi i otkrio 9 mrtvih vojnika u crnom. Ubrzo je pod strogom policijskom pratnjom, vozilo s tijelima prevezeno na Odjel patologije Vojne bolnice u Splitu. U bolnici se na liječenju nalazio bojnik Stanko Primorac "Ćane", zapovjednik I. bojne HOS-a, koji je identificirao Blaža Kraljevića.

    Nakon ubojstva

    Isti dan, čuvši glasine, troje članova HSP-a i HOS-a, na čelu sa Mladenom Bošnjakom, koordinatorom HSP-a na Hercegovinu, je pošlo u Široki Brijeg, gdje su odvedeni u hotel "Park", na razgovor sa Naletilićem "Tutom". Tuta je rekao da su HOS-ovci prvi otvorili paljbu na vojnu policiju HVO-a, pri čemu je navodno poginuo jedan pripadnik Kažnjeničke bojne, sa nadimkom Brazilijano, na što je HVO odgovorio vatrom i pobio sve HOS-ovce. Tada im je održao politički govor o tome kako su HOS-ovci i HSP-ovci zavedeni, kako ne znaju za što se bore, te za kraj dodao:"Doć'u u ponediljak u Ljubuški i skinuti sve 'ljiljane', je li jasno?! Poslije ću, zapamti dobro, ubiti Paragu, Kljuića i Aliju. A kad sve ovo prođe, kad svrši rat, ja ću se učlaniti u HSP, ja sam pravaš veći od sviju."

    Dan nakon ubojstva Blaža Kraljevića i 8 njegovih pratitelja, dogovoren je sastanak vodstva HOS-a i HVO-a u Grudama radi pokušaja smirivanja situacije. HOS su predstavljali načelnik Glavnog Stožera HOS-a general Ante Prkačin (koji je radi toga poslan iz Zagreba od vodstva HSP-a), bojnik Stanko Primorac "Ćane", i bojnik Krešimir Pavičić "Pava". HVO su predstavljali Vice Vukojević[5], Mate Boban, i načelnik Glavnog Stožera HVO-a Slobodan Praljak. Situacija na sastanku je bila iznimno teška, Vukojević je odbijao sve prijedloge HOS-ovaca, i one o smirivanju situacije, vikao je da za 24 sata ne želi vidjeti ni jednog vojnika s oznakom HOS-a "ili će svi proći kao Kraljević".[6]

    Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice kraj Ljubuškog 14. kolovoza 1992. Vodstvo HSP-a ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama. Njegovi ubijeni suborci su posmrtno promaknuti u činove pukovnika HOS-a.


    Grob Blaža Kraljevića u Lisicama




    Ante Prkačin se ponovno sastao sa Bobanom u Grudama 23. kolovoza i tada je s njim potpisao sporazum kojim je praktički pristao na raspuštanje HOS-a u BiH. Zbog toga, Prkačin je istog dana isključen iz HSP-a. Nakon toga, HOS u BiH se osipa, a njegovi pripadnici ili prelaze u HVO i Armiju BiH, ili napuštaju BiH i odlaze u Hrvatsku ili zapadne zemlje.

    Kod Kruševa je 13.06.1993. postavljena spomen ploča Blažu Kraljeviću i njegovim ubijenim suborcima. Ploča je nedugo zatim bila minirana od strane nepoznatih osoba te kasnije ponovno postavljena.

    Optužnica za ubojstvo i snimak ubojstva


    Snimak ubojstva

    Pod pritiscima vodstva "Herceg-Bosne" i HVO-a, do travnja 1993. sve jedinice HOS-a se rasformiraju i HOS kao organizacija prestaje postojati. Neke su manje jedinice opstale u sastavu HVO-a i Armije BiH.
    U ožujku iste godine, Merim Galijatović, bivši pripadnik Kažnjeničke bojne, je došao u zagrebačko sjedište Hrvatske stranke prava, na razgovor sa predsjednikom stranke, Dobroslavom Paragom. Ponudio mu je informacije o ubojstvu Blaža Kraljevića te video kasetu sa snimkom ubojstva.[7]Galijatović je Paragi priznao da je sudjelovao u ubojstvu. Radi ubojstva Kraljevića bile su dovučene tri protuzrakoplovne strojnice "zolje". Svaki sudionik ubojstva je za svoj "posao" od Naletilića "Tute" dobio 5000 tadašnjih njemačkih maraka. Policija nije smjela prići mjestu ubojstva 3 sata.
    Kasnije se u razgovor uključio i zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak, pravni zastupnik HSP-a. Galijatović je za snimku ubojstva tražio od Parage 10.000 njemačkih maraka. Zahtjevao je da samo jedna osoba dođe s njim u hotel i pogleda snimku nakon čega je počeo inzistirati na specijalnim uvjetima kupoprodaje. Paraga i Hodak su to odbili rekavši:"Ne kupujemo mačka u vreći", čime je pokušaj prodaje propao. Galijatović je nestao i više se nikada nije čulo za kasetu sa snimkom ubojstva.

    Optužnica

    U rujnu 1993., Dobroslav Paraga podnosi kaznenu prijavu za devetorostruko ubojstvo Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine u Haagu. Za sudjelovanje u ubojstvu i organiziranju ubojstva generala Kraljevića i osam njegovih suboraca optuženi su Vice Vukojević, Mate Boban, Mladen Naletilić, Ivan Andabak i Bruno Stojić.
    Istraga nikada nije pokrenuta a slučaj je ponovno izvučen u javnost u travnju 2008. kada je Stanko Primorac, danas član Hrvatske stranke prava BiH, u Parlamentu Federacije BiH zatražio otkrivanje počinitelja zločina i kažnjavanje istih. [8]

  5. #5
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778
    Ubojstvo Blaža Kraljevića


    Ubojstvo Blaža Kraljevića je bilo politički atentat koji se dogodio 9. kolovoza 1992. nedaleko Kruševa u Bosni i Hercegovini.

    Što je prethodilo atentatu


    Vodstvo HSP-a i HOS-a 27.02.1992.




    Nakon što je Jugoslavenska narodna armija (JNA) na osvajačkom putu prema Hrvatskoj razorila mjesto Ravno u Bosni i Hercegovini, još i prije službenog početka rata u Bosni i Hercegovini, Hrvati Bosne i Hercegovine počinju organizirati obrambene jedinice za obranu od napada velikosrpskih terorista.

    3. siječnja 1992. u Ljubuškom je utemeljen Stožer Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), koje su započele pripremu hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine za obranu od sve jasnije agresije snaga koje su htjele stvoriti Veliku Srbiju.
    Nakon otvorene agresije JNA na Bosnu i Hercegovinu, počinje rat u kojem su velikosrpske snage ovladale većim dijelom zemlje. No osim HOS-a, 8. travnja 1992. se osnivaju i Teritorijalna obrane Bosne i Hercegovine (TO BiH) i Hrvatsko vijeće obrane (HVO) te započinje oštra borba između snaga odanih Bosni i Hercegovini i velikosrpskih snaga.

    Udružene hrvatsko-bošnjačke snage započinju sa oslobodilačkim operacijama i u operaciji Lipanjske zore, 12. lipnja 1992. oslobađaju grad Mostar. No nakon toga, počinju dolaziti do izražaja sve veće suprotnosti u ratnim ciljevima HOS-a i HVO-a.
    HOS, pod vodstvom pukovnika Blaža Kraljevića, i s potporom Dobroslava Parage, predsjednika Hrvatske stranke prava (HSP), je namjeravao obraniti Bosnu i Hercegovinu u cijelosti, te nakon toga stvoriti državnu konfederaciju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sredinom srpnja, HOS je prihvatio vrhovno zapovjedništvo Armije BiH.
    HVO, većim dijelom odan Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i njenom vodstvu na čelu sa Matom Bobanom, je namjeravao obraniti samo one krajeve Bosne i Hercegovine koji su bili naseljeni Hrvatima, te iste krajeve ujediniti u "Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu", koja je proglašena 18. studenog 1991.[1]

    Nakon oslobađanja Mostara, započinju i sve češći incidenti između HVO-a i HOS-a te HVO-a i Armije BiH. Vodstvo HVO-a ne priznaje jedinice Armije BiH na području "Herceg Bosne" dok zahtjeva od vodstva Armije BiH da dopušta djelovanje jedinica HVO-a na području pod njihovom kontrolom.
    U HOS-u su se zajedno borili Hrvati i Bošnjaci, kojih je bilo do 40%. Borci HOS-a su na borbenim položajima imali dobru suradnju sa borcima HVO-a ali, kako sami kažu, časnici HVO-a su pravili probleme u odnosima jedinica dviju vojski. Mnogi vojnici HVO-a, ponekad i čitave postrojbe, su prelazili u redove HOS-a zbog HOS-ove politike zajedničke hrvatsko-bošnjačke obrane cjelovite Bosne i Hercegovine.

    Zbog svojih stavova o cjelovitoj Bosni i Hercegovini, Blaž Kraljević je bio sve cjenjeniji od strane vlade Bosne i Hercegovine ali i sve omraženiji od strane vodstva "Herceg-Bosne". Dok je HOS postizao velike uspjehe u borbama sa srpskim paravojskama, Blažu Kraljeviću su stizale prijetnje smrću.[2] Još 9. svibnja, Kraljević je izdao proglas u kojem je napao Matu Bobana zbog njegovog dogovora sa Radovanom Karadžićem u Grazu na kojem je navodno vršen dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine na srpski i hrvatski dio. U istom proglasu, Kraljević je pozvao jedinice HVO-a da uskrate poslušnost Bobanu i stave se pod zapovjedništvo HOS-a.


    Hrvatska zastava istaknuta pred vojarnama HOS-a




    Kraljević je imenovan general-bojnikom Armije BiH a 2. kolovoza je postao član Glavnog Štaba Armije BiH. Još u srpnju, u Ljubuškom je pred Stožerom HOS-a održana smotra vojnika HOS-a pri čemu su istodobno istaknute ratna zastava HOS-a, hrvatska narodna zastava i tadašnja zastava Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima.
    O prijetnjama ubojstvom Blažu Kraljeviću se raspravljalo i u vodstvu HOS-a Hercegovine, neki su i predlagali odlazak HOS-a u ilegalu, na što je

    Kraljević rekao:"Momci, nikakva ilegala ne dolazi u obzir, ovo je moja zemlja, ja ću njome uzpravno hodati dok sam živ. Drugo, i sami ste svjedoci da se s njima (vodstvom HDZ-a BiH) ne može ni razgovarati, ni dogovarati, ni pregovarati. Oni nemaju svoj stav, ni mišljenje. Zagreb misli umjesto njih, oni su tek interfoni za prenošenje zapovjedi ili puki izvršioci istih. Što se pojačanog opreza i mjera sigurnosti tiče, za njih nema potrebe. Mi nikada nećemo pucati na Hrvata, ma kakav on bio. Zar je u povijesti bilo malo međusobnog klanja? Ja se, dakle, neću kriti. Momci, ako ova glava spašava hrvatski narod, ako u tom pravcu ona nešto znači, evo je odmah. Ne trebaju me čekati po busijama i zasjedama, evo im Blaža Kraljevića na pladnju, ako je do njega. Laku vam noć!"

    Ubojstvo Blaža Kraljevića i 8 vojnika HOS-a


    7. kolovoza 1992., snage HOS-a osvajaju dijelove općine Trebinje, največeg velikosrpskog uporišta u istočnoj Hercegovini. Dva dana kasnije, 9. kolovoza, Kraljević je bio pozvan u Mostar na sastanak sa Matom Bobanom. Stigavši u Mostar, Kraljević je prvo održao sastanak sa lokalnim zapovjednicima HOS-a na kojem je najavio da snage HOS ulaze na područje Trebinja radi oslobađanja tog mjesta od četnika. Također je najavio da se pukovnija HVO-a "Stjepan Radić" iz Ljubuškog sprema prijeći u sastav HOS-a.[3]

    Sastanak predstavnika HOS-a i HVO-a je organizirao Vinko Martinović "Štela", jedan od zapovjednika HOS-a u Mostaru, a sastanku je bio prisutan i Bruno Stojić, ministar obrane "Herceg-Bosne". Kraljeviću je u pratnji bilo osam časnika, vojnika i vojnih policajaca HOS-a: Mario Medić, Šahdo Delić, Goran Čuljak, Rasim Krasniqi, Vinko Primorac, Ivan Granić, Osman Maksić i Marko Stjepanović.
    Na sastanku je Boban odmah zatražio od Kraljevića da razoruža Bošnjake u HOS-u je su "oni svi balijski izdajnici koji će Hrvatima zabiti nož u leđa". Boban je također zatražio od Kraljevića da se stavi pod zapovjedništvo vodstva "Herceg-Bosne".
    Kraljević je ljutito odbio oba zahtjeva izjavivši da ne priznaje ni "Herceg-Bosnu" niti Bobana kao predsjednika i sastanak je završen. Kraljević je nakon toga u mostarskom hotelu "Ero" održao govor pred novinarima na kojem je najavio ustrojavanje zajedničkog zapovjedništva HOS-a, HVO-a i Armije BiH, te kritizirao Franju Tuđmana i Matu Bobana. Nakon govora pred novinarima, Kraljević i njegova pratnja su u dva automobila krenuli natrag u Ljubuški.

    U naselju Glamuzine kod Kruševa nedaleko Mostara, na kontrolnom punktu Varda, oko 14:00 sati, vozila HOS-a su zaustavljena od Vojne policije HVO-a. No osim policije, tamo se nalazilo i 15 vojnika Kažnjeničke bojne, jedinice HVO-a pod zapovjedništvom Mladena Naletilića "Tute", desne ruke Mate Bobana.
    Čim su se vozila HOS-a zaustavila, vojnici HVO-a su na njih otvorili paljbu. Svi putnici, među njima i Kraljević, su pobijeni. Na vozila je ispaljeno 2000 metaka. Nakon toga, tijela su izvučena iz vozila a tada su se pojavili i Mladen Naletilić i Ivan Andabak, Neletilićev nadređeni. Andabak je još svakom ubijenom HOS-ovcu ispalio metak u glavu.

    Pokušaj sakrivanja zločina

    Nakon atentata, tijela HOS-ovaca su prevezena pred Duhansku stanicu u Širokom Brijegu, gdje je bilo zapovjedništvo Kažnjeničke bojne.[4]
    Zatim su natovarena u kombi sa namjerom da se prevezu do mora i pod okriljem noći, prekrcaju u motorni čamac i bace na pučini. Kombi je krenuo dolinom Neretve u pravcu Ploča. Na vojnim i policijskim punktovima nije bio zaustavljan.
    U kasnim poslijepodnevnim satima u Omišu, u pravcu Splita, kombi je stao na semaforu. Tada je jedan policajac primjetio da iz vozila kaplje krv. Kako je lokva krvi postajala sve veća, policajac je prišao vozilu a vozač je istog trenutka pobjegao, napustivši vozilo. Policajac je otvorio kombi i otkrio 9 mrtvih vojnika u crnom. Ubrzo je pod strogom policijskom pratnjom, vozilo s tijelima prevezeno na Odjel patologije Vojne bolnice u Splitu. U bolnici se na liječenju nalazio bojnik Stanko Primorac "Ćane", zapovjednik I. bojne HOS-a, koji je identificirao Blaža Kraljevića.

    Nakon ubojstva

    Isti dan, čuvši glasine, troje članova HSP-a i HOS-a, na čelu sa Mladenom Bošnjakom, koordinatorom HSP-a na Hercegovinu, je pošlo u Široki Brijeg, gdje su odvedeni u hotel "Park", na razgovor sa Naletilićem "Tutom". Tuta je rekao da su HOS-ovci prvi otvorili paljbu na vojnu policiju HVO-a, pri čemu je navodno poginuo jedan pripadnik Kažnjeničke bojne, sa nadimkom Brazilijano, na što je HVO odgovorio vatrom i pobio sve HOS-ovce. Tada im je održao politički govor o tome kako su HOS-ovci i HSP-ovci zavedeni, kako ne znaju za što se bore, te za kraj dodao:"Doć'u u ponediljak u Ljubuški i skinuti sve 'ljiljane', je li jasno?! Poslije ću, zapamti dobro, ubiti Paragu, Kljuića i Aliju. A kad sve ovo prođe, kad svrši rat, ja ću se učlaniti u HSP, ja sam pravaš veći od sviju."

    Dan nakon ubojstva Blaža Kraljevića i 8 njegovih pratitelja, dogovoren je sastanak vodstva HOS-a i HVO-a u Grudama radi pokušaja smirivanja situacije. HOS su predstavljali načelnik Glavnog Stožera HOS-a general Ante Prkačin (koji je radi toga poslan iz Zagreba od vodstva HSP-a), bojnik Stanko Primorac "Ćane", i bojnik Krešimir Pavičić "Pava". HVO su predstavljali Vice Vukojević[5], Mate Boban, i načelnik Glavnog Stožera HVO-a Slobodan Praljak. Situacija na sastanku je bila iznimno teška, Vukojević je odbijao sve prijedloge HOS-ovaca, i one o smirivanju situacije, vikao je da za 24 sata ne želi vidjeti ni jednog vojnika s oznakom HOS-a "ili će svi proći kao Kraljević".[6]

    Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice kraj Ljubuškog 14. kolovoza 1992. Vodstvo HSP-a ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama. Njegovi ubijeni suborci su posmrtno promaknuti u činove pukovnika HOS-a.


    Grob Blaža Kraljevića u Lisicama




    Ante Prkačin se ponovno sastao sa Bobanom u Grudama 23. kolovoza i tada je s njim potpisao sporazum kojim je praktički pristao na raspuštanje HOS-a u BiH. Zbog toga, Prkačin je istog dana isključen iz HSP-a. Nakon toga, HOS u BiH se osipa, a njegovi pripadnici ili prelaze u HVO i Armiju BiH, ili napuštaju BiH i odlaze u Hrvatsku ili zapadne zemlje.

    Kod Kruševa je 13.06.1993. postavljena spomen ploča Blažu Kraljeviću i njegovim ubijenim suborcima. Ploča je nedugo zatim bila minirana od strane nepoznatih osoba te kasnije ponovno postavljena.

    Optužnica za ubojstvo i snimak ubojstva


    Snimak ubojstva

    Pod pritiscima vodstva "Herceg-Bosne" i HVO-a, do travnja 1993. sve jedinice HOS-a se rasformiraju i HOS kao organizacija prestaje postojati. Neke su manje jedinice opstale u sastavu HVO-a i Armije BiH.
    U ožujku iste godine, Merim Galijatović, bivši pripadnik Kažnjeničke bojne, je došao u zagrebačko sjedište Hrvatske stranke prava, na razgovor sa predsjednikom stranke, Dobroslavom Paragom. Ponudio mu je informacije o ubojstvu Blaža Kraljevića te video kasetu sa snimkom ubojstva.[7]Galijatović je Paragi priznao da je sudjelovao u ubojstvu. Radi ubojstva Kraljevića bile su dovučene tri protuzrakoplovne strojnice "zolje". Svaki sudionik ubojstva je za svoj "posao" od Naletilića "Tute" dobio 5000 tadašnjih njemačkih maraka. Policija nije smjela prići mjestu ubojstva 3 sata.
    Kasnije se u razgovor uključio i zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak, pravni zastupnik HSP-a. Galijatović je za snimku ubojstva tražio od Parage 10.000 njemačkih maraka. Zahtjevao je da samo jedna osoba dođe s njim u hotel i pogleda snimku nakon čega je počeo inzistirati na specijalnim uvjetima kupoprodaje. Paraga i Hodak su to odbili rekavši:"Ne kupujemo mačka u vreći", čime je pokušaj prodaje propao. Galijatović je nestao i više se nikada nije čulo za kasetu sa snimkom ubojstva.

    Optužnica

    U rujnu 1993., Dobroslav Paraga podnosi kaznenu prijavu za devetorostruko ubojstvo Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine u Haagu. Za sudjelovanje u ubojstvu i organiziranju ubojstva generala Kraljevića i osam njegovih suboraca optuženi su Vice Vukojević, Mate Boban, Mladen Naletilić, Ivan Andabak i Bruno Stojić.
    Istraga nikada nije pokrenuta a slučaj je ponovno izvučen u javnost u travnju 2008. kada je Stanko Primorac, danas član Hrvatske stranke prava BiH, u Parlamentu Federacije BiH zatražio otkrivanje počinitelja zločina i kažnjavanje istih. [8]

  6. #6
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778
    ein paar videos








  7. #7
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778

  8. #8
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778

  9. #9
    Avatar von Komsic

    Registriert seit
    12.10.2004
    Beiträge
    377
    Blaz war ein guter Mensch.Hätten die vielen kroaten auf ihn mal gehört als auf diesen Boban.

Ähnliche Themen

  1. Alles rund um Kraftsport und Bodybuilding
    Von Morpheus im Forum Sport
    Antworten: 125
    Letzter Beitrag: 20.01.2011, 14:51
  2. Blaz Kraljevic...
    Von Dadi im Forum Kriminalität und Militär
    Antworten: 41
    Letzter Beitrag: 09.09.2010, 10:31
  3. Blaz Kraljevic, ein Held auch für die Bosniaken??
    Von Ravnokotarski-Vuk im Forum Rakija
    Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 04.11.2006, 20:14
  4. Antworten: 7
    Letzter Beitrag: 28.02.2006, 13:55
  5. Antworten: 25
    Letzter Beitrag: 31.01.2006, 13:47