BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Erweiterte Suche
Kontakt
BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Benutzerliste

Willkommen bei BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen.
Seite 7 von 14 ErsteErste ... 34567891011 ... LetzteLetzte
Ergebnis 61 bis 70 von 134

Fahrudin Radoncic eröffnet neue Partei

Erstellt von hamza m3 g-power, 05.11.2009, 23:37 Uhr · 133 Antworten · 15.531 Aufrufe

  1. #61
    Magic
    Zitat Zitat von Drobnjak Beitrag anzeigen
    Slusaj neznanko, nemas pojima o istoriji. Sloveni su svi od jednom primili pravoslavnu i katolicku veru. Oko 7-8 veka bilo je pokrstavanja svih Slovena.
    A dok vi danasnji tkz Bosnjaci, vasa nacija nije ni punoletna, stara je svega 16.godina, izmisljena je 1993god. Vasi preci su tek pre nekoliko stotina godina primili islam i nasilno bili poturceni. Vasi preci su se ulizivali Turcima, primili su islam izdali su svoj narod, ziveli su kao kraljevi po turskim kasapama, imali su veliki imunitet i povlastice, dok su vasa braca patili pod turskog ropstva.
    Citaj pa placi glupane
    ILIRSKI JEZIK I ILIRSKO PISMO

    Za razliku od susjednih zemalja (a i većine zemalja u Europi), sa znanstvene točke gledišta, valja uzeti u obzir sljedeću tvrdnju:
    Bosna je jedna od rijetkih zemalja u kojoj, otkad postoje pisani spomenici u vezi s Bosnom (koja se je u antici nazivala "Pannonia strictu senso", koja se stere na manje-više istom prostoru kao i danas, i dalje živi jedan narod, koji govori jednim i jedinstvenim jezikom.
    Predrimske pokrajine koje poimenice zapisa grčki antički pisac Strabon (S."GE", VII,5,3) posvema su iste kao i veležupe u vrijeme Kotomanića.
    U to vrijeme današnja Hercegovina nosila je službeni naziv veležupe Hum.
    Dovoljno je da sumnjicavci pogledaju u arhive franjevačkih samostana u Bosni, pa da uoče kako su, sve do 19. st. matične knjige pisane bosančicom i to na - bosanskom jeziku.
    Jezik su franjevci Provincije Bosne srebrene nazivali najčešće ilirski, zatim slovinski, a onda i hrvatski)
    No, u uporabi je bila "bosančica" kojom je fra Nikola Lašvanina napisao "Ljetopis fojničkog samostana".
    A Matija Divković je preveo s latinskog na bosanski jezik priručnik "Ispoviedaonik prinesen u jezik bosanski" Bosančicom je napisan i "Poljički statut", itd.
    Netočna je tvrdnja da je bosančica "srpsko pismo".
    Prvi sačuvani pisani spomenik na bosančici je "Listina bana Kulina".
    Na temelju starih predrimskih zapisa kao što je "Skradinski zapis" iz -339 pr.Kr., kao i "Zapis iz Grebastice" s početka drugog stoljeća pr. Kr, a zatim i "Lištanska ploča s konca trećeg st. po Kr - omogućju nam rekonstrukciju "Ilirskog alfabeta" iz kojeg je, može se reći, nastala "Bosančica", a iz nje su se kasnije razvili alfabeti srpskog, bugarskog, ruskog itd. jezika.
    U vezi s problemom oko toga - koji je to bio jezik, koji je Tridentski koncil nazvao "lingua illyrica" i priznao ga - "među šest svjetskih jezika" (kako to dokaza hrvatski dominikanac Stjepan Krasić u svojoj knjizi "Pape i hrvatski književni jezik u 17,st"), kao sakralni jezik u katoličkom bogoslužju?
    Papa je, nakon toga "zapovjedio uredbom da se, uz arapski, grčki i kaldejski na europskim sveučilištima predaje i ilirski jezik" (tvrdi Don Krasić, a citira i zagrebački 'Vjesnik' ( od 22,09,04, st,17).
    Don Krasić je u pravu kad stavlja znak jednakosti između klasičnog naziva 'lingua illyrica' i suvremenog naziva 'hrvatski ezik'.
    U istom smislu vrijeme je da se zapitamo, ne postoji li znak jednakosti izmedju naziva 'littera illyrica' i 'ćirilica'?
    Nije li naziv 'ćirilica' nastao iz naziva 'illyrica'?
    Jer, nije slučajno da u Bosni to pismo nikad nije nazivano ćirilicom, nego jednostavno - bosančica.
    Na "Bosančici" je napisana najraznovrsnija i najbogatija književnost u srednjem vijeku pa sve do konca devetnaestog stoljeća, kad je "Bosančica" bila u uporabi kod franjevaca u Bosni kao domaće pismo.
    Veoma važan podatak je i svijest bana Stjepana Kotromanića da je jezik Bosne sastavni dio jezika hrvatskog.
    Naime, nezadovoljan slanjem u Bosnu prvih franjevaca inorodaca, ban Stjepan Kotromanić je tražio, u pismu datinarom iz 1347. i upućenom u Rim, da "duhovnici budu vični hrvatskom jeziku", a nakon toga ban Stipan daje domaćim franjevcima široke ovlasti.
    Podsjetimo se na najvažniji datum u razvoju književnog, a zatim i službenog jezika na području ukupnosti hrvatskih povijesnih i etničkih zemalja bio tzv. "Bečki dogovor" iz 1850.
    Evo šta je o tome zapisao Antun Barac: "Godine 1850. održan je u Beču sastanak istaknutijih srpskih, hrvatskih i slovenskih pisaca, i svršio se zaključkom:
    "…jedan narod treba jednu književnost da ima.
    Svrha mu je bila da se poradi na tome kako bi svi Jugoslaveni prihvatili jedan književni jezik, i to u onom obliku kako ga je upotrebljavao Karadžić"
    (v. Antun Barac: "Jugoslavenska književnost", izd. MH, Zgb, 1963, s.93.).
    I Dr Barac dodaje: "Dogovor nije urodio plodom, jer su samo Hrvati u književnosti zadržali južni, ijekavski govor kojim je pisao i Vuk.
    Un Srba je uglavnom pobijedio istočni, ekavski koji se govori u Šumadiji"(.id.s.93). Vuk je, u to nema dvojbe, prisvojio jezikoslovnu baštinu hrvatskog pravoslavca Save Mrkalja i na toj baštini razvijao svoju viziju jezika "za sve Srbe i svuda" - i u Srbiji i izvan Srbije.
    Srbijanci su odbacili Vuka i to za živoga Vuka i ostali na svom siromašnom šumadijskom dijalektu na kojem je gradjena srpska književnosti uz mnoštvo riječi koje su Srbijanci uzeli iz: bosanskog govora te iz raznih drugioh jezika kao: turskog, ugarskog, ruskog, njemačkog pa i francuskog jezika.
    Srbijanci su zbog te heterogenosti svoj jezik nazivali (kronološki): slaveno-serbski, rusko-srpski, srpsko-hrvatski, a tek u zadnje vrijeme i - srpski.
    "Dušanov zakonik" pisan je bosanskim jezikom i bosančicom. Srbi, koji su stoljećima boravili u Srbištu - istočno od Rašana došli su, prema Pliniju Starijem i Prokopiju iz zapadne Sibirije, a ne zna se kojim jezikom su tamo govorili.
    No u Srbištu ("Serblia", kako je nazva K.Porfirogenet) nisu imali razradjeniji jezik - bio je to u biti makedonski jezik, jer je na području izmedju Makedonije i Bugarske i nastao zametak srbijanske države.
    Da li su toga svijesni vodeći ljudi npr. Srpske pravoslavne crkve?
    Izuzetno je važno uzeti, što se tiče Srba i Srbije, slijedeću službenu tvrdnju Srpske pravoslavne crkve:
    "I mi, kao i Nemanja, ujedinili smo zemlje, pa se mučimo kako da ujedinimo i duše njinih stanovnika, da nam država bude čvrsta i dugoveka.
    Sve je slično, samo što je danas veće nego u vreme Save i Nemanje.
    Nemanja je od Rašana, Zećana, Humnjana i Neretljana pravio Srbe, a mi danas težimo da se po vremenu, od Srba, Hrvata i Slovenaca, i mnogih drugih, stvori jedna veća, jedinstvena jugoslovenska narodna celina"
    (v. "Pravoslavlje", 22. I. 1970 - članak pod naslovom "O svetom Savi").
    Dakle Rašani, nisu prvotno bili Srbi, njih je Srbima pripojio Stefan Nemanja, rodom iz Kotora.
    Nakon što je ubio svog starijeg brata Tihomira, Stefan je uzurpirao titulu Velikog župana Raške.
    Po tome što je Raška bila jedna od Veležupa bosanskog velikog Bana (u ono vrijeme Kulina), vidi se zašto je jezik Raške bio isti kao i u drugim bosanskim veležupama, i zašto su Nemanjići (koji su bili katolici) pisali - bosančicom.
    Papa je poslao krunu za Nemanjina sina Stefana Prvovenčanog, a oko godine 1330 manastir Visoki Dečani na Kosovu gradio je franjevac fra Vito iz Kotora.
    Tu je 1331 pokopan i Stefan Dečanski - dakle po katoličkom obredu.
    U vrijeme Nemanjića, Rašani su bili, dakle, katolici istočnog obreda.
    A što se Slovenaca tiče, od svih Slovenaca, Janeza Kopitara (carskog cenzora u Beču za slavenska područja Carstva K.u.K) nije slijedio nitko od važnijih pisaca osim Stanka Vraza.
    France Prešern je udario temelj slovenskom književnom jeziku objavom svog «Sonetnog vijenca», na jako lijepom jeziku koji je pun arhaizama, leksičkih, gramatičkih pa i sintaksičkih oblika (uz jezik Bosne, slovenski jezik je najbliži od svih živih jezika starom medskom jeziku, jeziku kojim su napisana Zarathuštrina "Gatha").
    No Slovenci ipak svoju abecedu nazivaju "gajica".
    Srbi su odbacili Vuka, a Slovenci Kopitara.
    Zagreb, odnosno Hrvatska je jedina ostala privržena "Bečkom dogovoru".
    U temeljima Gajevih reformi nalazimo jezik Bosne, koji je bio daleko najrazradjeniji i leksički najbogatiji, jer je stoljećima taj jezik bio u uporabi i u vjerskim i u svjetovnim stvarima.
    Ljepota "Listine Bana Kulina" i njezina svježina, ni nakon osam stoljeća, nije izgubila na svojoj jasnoći i čistoći.
    Tu je ostala zapisana i naša prekrasna riječ "tusuća".
    Dakle, kao što god je talijanski jezik nastao iz toskanskog govora, francuski iz govora pokrajine Ile de France, Njemački iz antičkog govora "westik", koji je dao niz govora i dijalekata izmedju Strassburga i Berlina.
    U istom smislu ispravno je reći: hrvatski književni jezik proizišao je iz jezikoslovne razvijene tradicije govora u Bosni.
    Stoga ima mjesta tvrdnji: hrvatski književni, a sad i službeni jezik je - jezik Bosne obogaćen leksičkim i prinosima iz raznih govora i dijalekata na suvremenom govornom području, kao jedan i jedinstven jezik.
    Po logici Velikog bana Stipana Kotromanića, posve je ispravno da se on naziva - hrvatski književni jezik.
    U vrijeme bosanskog kralja Tomaša, grčki povjesničar Halkokondiles napisao je prvu "Povijest Turske" u kojoj je ustvrdio da se
    "zapadno od Drine nalazi zemlja u kojoj žive Iliri, a koju neki nazivaju i Bosna".
    Za kralja Tomaša zapisa da je bio 'ilirski kralj'.
    Pa kako su Bosanci bili smatrani Ilirima, posve je shvaltljivo zašto je i jezik kojim su govorili nazivan - lingua illyrica (ilirski jezik) i to u toku dvije tisuće godina povijesti Katoličke crkve.
    No ako je shvatljivo i prihvatljivo da je bosanski govor nastao iz ilirskog jezika, onda je u istom smislu shvatljivo da je i naziv 'littera illyirica' (ilirsko pismo) kasnijim izgovorom dalo - ćirilicko pismo:
    ILLYRICA = ĆIRILICA.

  2. #62
    Avatar von B0šNjAk

    Registriert seit
    22.01.2009
    Beiträge
    1.551
    Zitat Zitat von Magic Beitrag anzeigen
    Citaj pa placi glupane
    NEK SI MU REKO!

  3. #63
    Avatar von Drobnjak

    Registriert seit
    20.08.2008
    Beiträge
    2.975
    Zitat Zitat von Magic Beitrag anzeigen
    Citaj pa placi glupane
    ILIRSKI JEZIK I ILIRSKO PISMO

    Za razliku od susjednih zemalja (a i većine zemalja u Europi), sa znanstvene točke gledišta, valja uzeti u obzir sljedeću tvrdnju:
    Bosna je jedna od rijetkih zemalja u kojoj, otkad postoje pisani spomenici u vezi s Bosnom (koja se je u antici nazivala "Pannonia strictu senso", koja se stere na manje-više istom prostoru kao i danas, i dalje živi jedan narod, koji govori jednim i jedinstvenim jezikom.
    Predrimske pokrajine koje poimenice zapisa grčki antički pisac Strabon (S."GE", VII,5,3) posvema su iste kao i veležupe u vrijeme Kotomanića.
    U to vrijeme današnja Hercegovina nosila je službeni naziv veležupe Hum.
    Dovoljno je da sumnjicavci pogledaju u arhive franjevačkih samostana u Bosni, pa da uoče kako su, sve do 19. st. matične knjige pisane bosančicom i to na - bosanskom jeziku.
    Jezik su franjevci Provincije Bosne srebrene nazivali najčešće ilirski, zatim slovinski, a onda i hrvatski)
    No, u uporabi je bila "bosančica" kojom je fra Nikola Lašvanina napisao "Ljetopis fojničkog samostana".
    A Matija Divković je preveo s latinskog na bosanski jezik priručnik "Ispoviedaonik prinesen u jezik bosanski" Bosančicom je napisan i "Poljički statut", itd.
    Netočna je tvrdnja da je bosančica "srpsko pismo".
    Prvi sačuvani pisani spomenik na bosančici je "Listina bana Kulina".
    Na temelju starih predrimskih zapisa kao što je "Skradinski zapis" iz -339 pr.Kr., kao i "Zapis iz Grebastice" s početka drugog stoljeća pr. Kr, a zatim i "Lištanska ploča s konca trećeg st. po Kr - omogućju nam rekonstrukciju "Ilirskog alfabeta" iz kojeg je, može se reći, nastala "Bosančica", a iz nje su se kasnije razvili alfabeti srpskog, bugarskog, ruskog itd. jezika.
    U vezi s problemom oko toga - koji je to bio jezik, koji je Tridentski koncil nazvao "lingua illyrica" i priznao ga - "među šest svjetskih jezika" (kako to dokaza hrvatski dominikanac Stjepan Krasić u svojoj knjizi "Pape i hrvatski književni jezik u 17,st"), kao sakralni jezik u katoličkom bogoslužju?
    Papa je, nakon toga "zapovjedio uredbom da se, uz arapski, grčki i kaldejski na europskim sveučilištima predaje i ilirski jezik" (tvrdi Don Krasić, a citira i zagrebački 'Vjesnik' ( od 22,09,04, st,17).
    Don Krasić je u pravu kad stavlja znak jednakosti između klasičnog naziva 'lingua illyrica' i suvremenog naziva 'hrvatski ezik'.
    U istom smislu vrijeme je da se zapitamo, ne postoji li znak jednakosti izmedju naziva 'littera illyrica' i 'ćirilica'?
    Nije li naziv 'ćirilica' nastao iz naziva 'illyrica'?
    Jer, nije slučajno da u Bosni to pismo nikad nije nazivano ćirilicom, nego jednostavno - bosančica.
    Na "Bosančici" je napisana najraznovrsnija i najbogatija književnost u srednjem vijeku pa sve do konca devetnaestog stoljeća, kad je "Bosančica" bila u uporabi kod franjevaca u Bosni kao domaće pismo.
    Veoma važan podatak je i svijest bana Stjepana Kotromanića da je jezik Bosne sastavni dio jezika hrvatskog.
    Naime, nezadovoljan slanjem u Bosnu prvih franjevaca inorodaca, ban Stjepan Kotromanić je tražio, u pismu datinarom iz 1347. i upućenom u Rim, da "duhovnici budu vični hrvatskom jeziku", a nakon toga ban Stipan daje domaćim franjevcima široke ovlasti.
    Podsjetimo se na najvažniji datum u razvoju književnog, a zatim i službenog jezika na području ukupnosti hrvatskih povijesnih i etničkih zemalja bio tzv. "Bečki dogovor" iz 1850.
    Evo šta je o tome zapisao Antun Barac: "Godine 1850. održan je u Beču sastanak istaknutijih srpskih, hrvatskih i slovenskih pisaca, i svršio se zaključkom:
    "…jedan narod treba jednu književnost da ima.
    Svrha mu je bila da se poradi na tome kako bi svi Jugoslaveni prihvatili jedan književni jezik, i to u onom obliku kako ga je upotrebljavao Karadžić"
    (v. Antun Barac: "Jugoslavenska književnost", izd. MH, Zgb, 1963, s.93.).
    I Dr Barac dodaje: "Dogovor nije urodio plodom, jer su samo Hrvati u književnosti zadržali južni, ijekavski govor kojim je pisao i Vuk.
    Un Srba je uglavnom pobijedio istočni, ekavski koji se govori u Šumadiji"(.id.s.93). Vuk je, u to nema dvojbe, prisvojio jezikoslovnu baštinu hrvatskog pravoslavca Save Mrkalja i na toj baštini razvijao svoju viziju jezika "za sve Srbe i svuda" - i u Srbiji i izvan Srbije.
    Srbijanci su odbacili Vuka i to za živoga Vuka i ostali na svom siromašnom šumadijskom dijalektu na kojem je gradjena srpska književnosti uz mnoštvo riječi koje su Srbijanci uzeli iz: bosanskog govora te iz raznih drugioh jezika kao: turskog, ugarskog, ruskog, njemačkog pa i francuskog jezika.
    Srbijanci su zbog te heterogenosti svoj jezik nazivali (kronološki): slaveno-serbski, rusko-srpski, srpsko-hrvatski, a tek u zadnje vrijeme i - srpski.
    "Dušanov zakonik" pisan je bosanskim jezikom i bosančicom. Srbi, koji su stoljećima boravili u Srbištu - istočno od Rašana došli su, prema Pliniju Starijem i Prokopiju iz zapadne Sibirije, a ne zna se kojim jezikom su tamo govorili.
    No u Srbištu ("Serblia", kako je nazva K.Porfirogenet) nisu imali razradjeniji jezik - bio je to u biti makedonski jezik, jer je na području izmedju Makedonije i Bugarske i nastao zametak srbijanske države.
    Da li su toga svijesni vodeći ljudi npr. Srpske pravoslavne crkve?
    Izuzetno je važno uzeti, što se tiče Srba i Srbije, slijedeću službenu tvrdnju Srpske pravoslavne crkve:
    "I mi, kao i Nemanja, ujedinili smo zemlje, pa se mučimo kako da ujedinimo i duše njinih stanovnika, da nam država bude čvrsta i dugoveka.
    Sve je slično, samo što je danas veće nego u vreme Save i Nemanje.
    Nemanja je od Rašana, Zećana, Humnjana i Neretljana pravio Srbe, a mi danas težimo da se po vremenu, od Srba, Hrvata i Slovenaca, i mnogih drugih, stvori jedna veća, jedinstvena jugoslovenska narodna celina"
    (v. "Pravoslavlje", 22. I. 1970 - članak pod naslovom "O svetom Savi").
    Dakle Rašani, nisu prvotno bili Srbi, njih je Srbima pripojio Stefan Nemanja, rodom iz Kotora.
    Nakon što je ubio svog starijeg brata Tihomira, Stefan je uzurpirao titulu Velikog župana Raške.
    Po tome što je Raška bila jedna od Veležupa bosanskog velikog Bana (u ono vrijeme Kulina), vidi se zašto je jezik Raške bio isti kao i u drugim bosanskim veležupama, i zašto su Nemanjići (koji su bili katolici) pisali - bosančicom.
    Papa je poslao krunu za Nemanjina sina Stefana Prvovenčanog, a oko godine 1330 manastir Visoki Dečani na Kosovu gradio je franjevac fra Vito iz Kotora.
    Tu je 1331 pokopan i Stefan Dečanski - dakle po katoličkom obredu.
    U vrijeme Nemanjića, Rašani su bili, dakle, katolici istočnog obreda.
    A što se Slovenaca tiče, od svih Slovenaca, Janeza Kopitara (carskog cenzora u Beču za slavenska područja Carstva K.u.K) nije slijedio nitko od važnijih pisaca osim Stanka Vraza.
    France Prešern je udario temelj slovenskom književnom jeziku objavom svog «Sonetnog vijenca», na jako lijepom jeziku koji je pun arhaizama, leksičkih, gramatičkih pa i sintaksičkih oblika (uz jezik Bosne, slovenski jezik je najbliži od svih živih jezika starom medskom jeziku, jeziku kojim su napisana Zarathuštrina "Gatha").
    No Slovenci ipak svoju abecedu nazivaju "gajica".
    Srbi su odbacili Vuka, a Slovenci Kopitara.
    Zagreb, odnosno Hrvatska je jedina ostala privržena "Bečkom dogovoru".
    U temeljima Gajevih reformi nalazimo jezik Bosne, koji je bio daleko najrazradjeniji i leksički najbogatiji, jer je stoljećima taj jezik bio u uporabi i u vjerskim i u svjetovnim stvarima.
    Ljepota "Listine Bana Kulina" i njezina svježina, ni nakon osam stoljeća, nije izgubila na svojoj jasnoći i čistoći.
    Tu je ostala zapisana i naša prekrasna riječ "tusuća".
    Dakle, kao što god je talijanski jezik nastao iz toskanskog govora, francuski iz govora pokrajine Ile de France, Njemački iz antičkog govora "westik", koji je dao niz govora i dijalekata izmedju Strassburga i Berlina.
    U istom smislu ispravno je reći: hrvatski književni jezik proizišao je iz jezikoslovne razvijene tradicije govora u Bosni.
    Stoga ima mjesta tvrdnji: hrvatski književni, a sad i službeni jezik je - jezik Bosne obogaćen leksičkim i prinosima iz raznih govora i dijalekata na suvremenom govornom području, kao jedan i jedinstven jezik.
    Po logici Velikog bana Stipana Kotromanića, posve je ispravno da se on naziva - hrvatski književni jezik.
    U vrijeme bosanskog kralja Tomaša, grčki povjesničar Halkokondiles napisao je prvu "Povijest Turske" u kojoj je ustvrdio da se
    "zapadno od Drine nalazi zemlja u kojoj žive Iliri, a koju neki nazivaju i Bosna".
    Za kralja Tomaša zapisa da je bio 'ilirski kralj'.
    Pa kako su Bosanci bili smatrani Ilirima, posve je shvaltljivo zašto je i jezik kojim su govorili nazivan - lingua illyrica (ilirski jezik) i to u toku dvije tisuće godina povijesti Katoličke crkve.
    No ako je shvatljivo i prihvatljivo da je bosanski govor nastao iz ilirskog jezika, onda je u istom smislu shvatljivo da je i naziv 'littera illyirica' (ilirsko pismo) kasnijim izgovorom dalo - ćirilicko pismo:

    ILLYRICA = ĆIRILICA.
    Gde su dokazi, argumenti?


    E ovo su dokazi jarane:
    samo za tebe specijalno licno pisano rukom srpskih vladara bosne uzivaj u gledanju:

  4. #64
    Avatar von B0šNjAk

    Registriert seit
    22.01.2009
    Beiträge
    1.551
    Zitat Zitat von Drobnjak Beitrag anzeigen
    Gde su dokazi, argumenti?


    E ovo su dokazi jarane:
    samo za tebe specijalno licno pisano rukom srpskih vladara bosne uzivaj u gledanju:
    Haha dobra komedija
    Samo sha bi, Bosnjaci vam oteli to pismo i uvalili vam cirilicu?

  5. #65
    Avatar von B0šNjAk

    Registriert seit
    22.01.2009
    Beiträge
    1.551
    Zitat Zitat von Drobnjak Beitrag anzeigen
    Gde su dokazi, argumenti?


    E ovo su dokazi jarane:
    samo za tebe specijalno licno pisano rukom srpskih vladara bosne uzivaj u gledanju:
    gjfgj.jpg
    Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.


  6. #66
    Avatar von Subasic

    Registriert seit
    02.04.2009
    Beiträge
    1.174
    Leute haltet euch bitte ans Thema !!!


  7. #67
    Avatar von Subasic

    Registriert seit
    02.04.2009
    Beiträge
    1.174
    [QUOTE=hamza-gazija;1412097]



    zu Eldo:
    das glaub ich auch die SDA versagt jämmerlich lässt sich auf ultimaten milorad dodiks ein, welchen man als politiker nicht ernst nehmen kann.
    alle balkanländer sind weiterentwickelt als wir, es wird zeit dass wir an die reihe kommen und unser land aufbauen. in bih sind alle unzufrieden wirklich alle.

    normalerweise bin ich für sda , eine koalition zw. randoncics kommenden partei und sda wäre gut, denn sda ist auch eine traditionelle partei, die bosnien in seinen schwersten tagen begleitet hat bzw. verteidigt hat.



    Ich war auch lange Zeit für die SDA aber im moment ist die Partwei ausgeschöpft hat keine kraft mehr !! Ich glaube sie braucht einen neuen Presidenten dieser Thic hat so viel versprochen und so wenig geleistet !!!!!!!!

    Za SDA jaca BiH

  8. #68
    Avatar von Vjecna Vatra

    Registriert seit
    18.06.2008
    Beiträge
    1.449
    Eine Oslobodjenje Partei wäre 100000 Mal besser als diese Avaz Partei.
    Nein, danke.

    Eine zweite SDA braucht BiH nicht, und erst recht nicht wieder eine die nur auf Bosnjaken beschränkt ist.

    Aber wer weiß, abwarten.

    Bin aber enorm skeptisch ob die gute Politik machen werden.

    Es braucht mehr multiethnische Parteien, wie die SDP oder nasa Stranka!

  9. #69
    kaurin
    Zitat Zitat von Emir88 Beitrag anzeigen
    Hör dir doch mal deinen Namen an Hamaz ^^

    Ja Bosnier, doch der Typ ist ein Crno Gorac

    Jeder der nur ein bisschen Hirn hat, der weis was der Avaz verfolgt..... Ich kenne diese Zeitung, ich lese Sie auch ab und zu mal, weil es die halt überall gibt doch ich halte nicht viel von ihr!
    hm hmmmmm............



    Aber echt.... diese Crnogroci koji glume Bosance....sta reci?

  10. #70

    Registriert seit
    16.01.2009
    Beiträge
    17.122
    Artet der Thread mal wieder in der Illyrerfrage aus?

    Kann man das mal löschen? Es juckt nämlich niemanden, und wenn, dann führt das im "Bosnier sind Illyrer-Thread" aus.
    Am besten wäre es aber, wenn ihr einfach schweigen würdet.

Seite 7 von 14 ErsteErste ... 34567891011 ... LetzteLetzte

Ähnliche Themen

  1. Antworten: 9
    Letzter Beitrag: 25.09.2011, 04:13
  2. Neue Aluminiumanlage in Bosnien-Herzegowina eröffnet
    Von cro_Kralj_Zvonimir im Forum Wirtschaft
    Antworten: 5
    Letzter Beitrag: 02.08.2007, 14:25
  3. Neue 12 spurige Grenze in Serbien eröffnet
    Von jugo-jebe-dugo im Forum Wirtschaft
    Antworten: 16
    Letzter Beitrag: 06.08.2006, 17:45
  4. Edi Rama ist der neue Vorsitzende der SP Partei
    Von lupo-de-mare im Forum Politik
    Antworten: 20
    Letzter Beitrag: 12.06.2006, 01:32
  5. Griechenland-Albanien eröffnet neue Schulen
    Von lupo-de-mare im Forum Politik
    Antworten: 5
    Letzter Beitrag: 15.10.2005, 03:06