BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Erweiterte Suche
Kontakt
BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Benutzerliste

Willkommen bei BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen.
Ergebnis 1 bis 7 von 7

Fra Lovro Gavran: Cijela je BiH naša domovina

Erstellt von DerTherapeut, 11.08.2009, 15:00 Uhr · 6 Antworten · 582 Aufrufe

  1. #1
    Avatar von DerTherapeut

    Registriert seit
    25.08.2008
    Beiträge
    1.812

    Fra Lovro Gavran: Cijela je BiH naša domovina

    .
    .
    .
    .
    .
    .
    .
    .
    .
    .


    Fra Lovro Gavran: Cijela je BiH naša domovina
    Ne odričemo se nijednog dijela Bosne • Zašto mnogim ljudima ovdje nije dobro
    11.08.2009. 13:44
    Razgovarao: Faruk VELE

    - Bosna i Hercegovina je moguća jedino kao multietnička. Svaka druga slika bila bi rušenje, odnosno cijepanje BiH. Prave vrednote uvijek ostaju vrednote. Ako se nešto drugo stavi na mjesto prave vrednote, to se vrlo brzo pokaže kao bezvrijedan falsifikat. Suživot je dakako moguć, ali taj suživot treba neprestano izgrađivati i njegovati. Ne bih rekao da smo nekad u prošlosti imali neki suživot, kojim bismo se mogli ponositi. Da je naš suživot bio za ponos, nikad ne bi došlo do rata. No, rat je pokazao na kako krhkim nogama je stajao taj oblik suživota. Sve što se gradi na ideologiji, to i propada s ideologijom - kaže na početku intervjua za "Dnevni avaz" provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, koji je u aprilu na toj funkciji zamijenio dugogodišnjeg provincijala, čuvenog Fra Muju Džolana.

    Fra Lovro za naš list govori o suživotu naroda u BiH, svojoj posvećenosti BiH, "curenju" Hrvata iz BiH i Sarajeva, trećem entitetu, djelovanju hrvatskih političara, budućnosti BiH, duhu današnjeg čovjeka...
    Zdrav suživot

    Pa, dobro. Ne čemu onda graditi suživot i multietničku BiH, a kako bi se slika takve zemlje očuvala za buduće generacije?


    - Mi svoj suživot moramo graditi na vjeri u jednoga Boga, Oca svih ljudi - a iz te vjere proizlazi prihvaćanje svakog čovjeka kao brata po Bogu. Sve dok ne izgradimo takav stav prema Bogu i prema čovjeku, neće biti ni zdravog suživota. To vrijedi za sve one koji su izgradili svoj odnos prema Bogu. A i oni koji taj odnos ne poznaju, imaju također vrlo jasno i vrlo čvrsto uporište u već odavno izgrađenim i isprobanim pozitivnim stavovima o nedodirljivosti dostojanstva svakog čovjeka, o obvezama poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda, o principima jednakosti, dužnosti prema drugima, poštovanja razlika, osjetljivosti prema slabijima i ugroženima... Na tim principima mora se striktno i dosljedno graditi suživot. Organiziranje bilo kakvog života na principima prava jačega, bezobzirnijega, brutalnijega - vodi u džunglu. Tu nema ničeg ljudskog, a kamoli Božjega.

    Vi ste neposredno nakon imenovanja poručili da će i Vas bezuvjetno voditi ideja pokojnog provincijala fra Petra Anđelovića o vjernosti Bogu i vjernosti Bosni. Koliko je ideja važna? Ona je uvijek bila temeljno opredjeljenje franjevaca.

    - Dobro ste rekli da je ova ideja "uvijek bila temeljno opredjeljenje franjevaca". Dakle: uvijek, a ne samo od pokojnog fra Petra Anđelovića. Fra Petar ju je u pravi čas i na pravi način naglasio - da se ne zanemari i ne zaboravi. Ali franjevci su uvijek nastojali biti vjerni i Bogu i narodu i zemlji u kojoj ih je Bog dao ili kojoj ih je poslao - gdje god bili, pa tako i mi ovdje u Bosni. Bez vjernosti Bogu za nas je nemoguće biti vjeran čovjeku.

    Stari su davno govorili kako je "čovjek čovjeku vuk". Mi čvrsto vjerujemo da to ne mora biti tako, a ni u snu ne bi smjelo tako biti, ukoliko svoj stav prema drugom čovjeku utemeljimo na vjernosti prema Bogu. Onaj tko shvati i prihvati da Bog jednako ljubi svakoga čovjeka i tko iskreno želi biti vjeran Bogu, može biti vjeran i čovjeku. A mi franjevci to zaista želimo. Drugog puta prema sveopćem bratstvu teško da ima.
    Odlazak Hrvata
    Nedavno je održano donatorsko druženje za sanaciju samostanske i župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, koje je okupilo najveće političke ličnosti zemlje. Koliko je sredstava prikupljeno i kada će početi obnova?

    - To je druženje bilo višestruko važno. Prije svega važno je da naš čovjek vidi i zna da je još uvijek živ i snažan interes i velikih i malih kako za vjeru, tako i za našu kulturnu baštinu. Čak i kad bi se moglo, bilo bi besmisleno obnavljati stare objekte, ako za njih nitko ne bi bio zainteresiran. A vidjelo se da su zainteresirani mnogi dobri i mudri ljudi svih vjera i nacija. Plemeniti ljudi, kojih ima u svim vjerama i nacijama, moraju se svjesno zajednički boriti kako ni u pojedincu, a ni u društvu ne bi prevladalo ono slabo i osrednje, nego ono dobro i plemenito.

    Manje je važno koliko se točno sredstava prikupilo, jer mi nikad nismo imali dovoljno sredstava za poslove koje smo radili, ali se neprestano ulagalo sve ono što se imalo i radilo se koliko se moglo. Mi neprestano radimo i gradimo.
    Nadbiskup Vrhbosanski Kkrdinal Vinko Puljić upozorio je nedavno na opasnost "curenja" Hrvata iz BiH. Koliko je, po Vama, ozbiljna ta opasnost i kakve su posljedice?

    - U globaliziranom svijetu svi se ljudi kreću i sve "curi" na sve strane. Ljudi idu gdje im je bolje, i to je njima razumljiva i normalna stvar. Očekivati je da i Hrvati traže gdje im je bolje. No, pravo pitanje je zašto se ne borimo da nam bude dobro upravo ovdje, u našoj domovini i zašto je bolje u tuđini nego u našoj domovini.

    Pitanje masovnog odlaska Hrvata iz BiH je krajnje ozbiljno i doista zabrinjavanjuće, ali nije jednostavno na njega odgovoriti. Uzroci su kompleksni, a posljedice dugoročne. Svatko tko imalo voli BiH ima pravo javno i uporno postavljati ovo pitanje, ali isto tako ima obvezu uključiti se u rješavanje uzroka ovog problema. Nažalost oni koji su tražili i dobili mandat da se brinu za narod, to ne čine, a narod im, ipak, uporno i dalje daje mandat i uporno diže sidro i odlazi. Na stranu to što nikamo ne možemo pobjeći od sebe, i što domovinu ne možemo ponijeti sa sobom, i što se za domovinu štošta mora i žrtvovati.

    Svi narodi i sve strukture vlasti u BiH ipak bi se sasvim ozbiljno morale zapitati: zašto mnogim ljudima ovdje nije dobro i što to treba učiniti da bi se svaki čovjek u svojoj domovini mogao osjećati zaista dobro. Ovo pitanje je u interesu svih građana BiH, koji i dalje ovdje žive, kako bi im ubuduće bilo bolje nego što je sada. Ja sam uvjeren da Hrvati u BiH neće postati manjina. Jer dok je Bosne, i Hrvati će u njoj biti konstitutivni narod. Ako bi se, ne daj Bože, nekada dogodilo da više u Bosni ne bude Hrvata kao konstitutivnog naroda, ona sam gotovo siguran da više ne bi bilo ni BiH kao države.
    Također, govori se i o masovnom odlasku Hrvata iz Sarajeva. Šta je istina o tome?

    - Za ostanak Hrvata u Sarajevu netko se treba ozbiljno zauzimati, prije svega sarajevski Hrvati sami, pa onda i oni koji službeno zastupaju hrvatske interese i interese BiH u cjelini. Ne vidim da tu ima pretjerane zauzetosti, jer, koliko sam obaviješten, ima u Sarajevu neobično mnogo mjesta koja su po zakonu predviđena za Hrvate, ali malo tko i malo kada o tome javno govori, a kamoli da se uporno bori da se ona popune. Ne vidim ni pretjerano mnogo hrvatskih građanskih udruga koje se bore za zaštitu hrvatskih građanskih interesa u Sarajevu. S druge strane, šteta je za Sarajevo ako ostane bez svojih građana, koji su tu stoljećima živjeli. Ja se nadam da neće ostati, ali cijelo naše društvo se mora pobrinuti za izgradnju takva sustava života.
    Što mislite o ideji, trećeg ili hrvatskog entiteta u BiH, o čemu se govori u kontekstu predstojećih ustavnih promjena? Da li je Hrvatima u BiH on potreban i kako na tu ideju gledate s obzirom na franjevačku viziju Bosne?

    - Kako mi franjevci vidimo BiH, rekli smo u izjavi sa Provincijskog kapitula. Nas ne zanimaju entiteti, nego BiH. Cijela je BiH naša domovina. U cijeloj smo BiH konstitutivni narod. Ne odričemo se ni jednog dijela Bosne. U cijeloj se BiH osjećamo svoji na svome. Dakle, BiH kao moderna europska država, bez entiteta, ali s velikom demokratskom decentralizacijom odnosno regionalizacijom, koja se pravi po nekakvim bosanskohercegovačkim logičkim cjelinama, ali u kojima svi imaju u potpunosti jednaka sva prava koja im pripadaju kao pripadnicima konstitutivnih naroda i građana ove zemlje.


    Crni oblaci
    Kako ste zadovoljni položajem Hrvata i katoličkih vjernika u Republici Srpskoj?

    - Nikako, jer Hrvati bi trebali živjeti ubiH, a ne u nekim srpskim ili bilo čijim drugim nacionalnim entitetima, gdje imaju prava tek onoliko koliko im se dadne. Hrvatska i katolička zajednica u tom dijelu BiH je gotovo u potpunosti uništena. Nažalost, nitko ne snosi posljedice za taj zločin, kao uostalom ni za mnoge druge zločine u BiH.
    Život je proces. Nikad nismo na cilju. Čovjek po naravi nikad nije zadovoljan sa postignutim, nego teži za boljim. Ide naprijed. I to je jako dobro.
    Ali rat je bio sunovrat u ponor, ružni povratak stoljećima unazad. Rane ne zacjeljuju preko noći. Međuljudski odnosi se grade stoljećima, a kad se jednom nasilno sruše, potrebna su opet stoljeća za potpuni oporavak. Ne možemo reći da je dosta par godina, par zakona, par političkih izjava ili par dobrih gesta. Sve to služi svojoj svrsi, ali sve to nije cilj. Tako u RS, tako u BiH, tako i u svijetu uopće. Zahvalni Bogu i dobrim ljudima za ono što je postignuto, težimo za boljim i savršenijim.

    Mnogi smatraju da se nad BiH ponovo nadvijaju crni oblaci, da se, kako bi kazao veliki Miroslav Krleža, "ponovo gase svjetla u balkanskoj krčmi". Trebamo li strahovati od novih sukoba i uopće novog pomračenja uma u BiH?

    - Svako opredjeljenje za zlo, za grijeh, za isključivost, za nasilje, za nepravdu - jest pomračenje uma. Toga ima mnogo i previše. Toga je bilo uvijek i bit će. Ali takav stav i takvo ponašanje moraju biti izuzetak. Moraju se prepoznavati kao rana i kao bolest društva. Protiv toga se društvo mora svjesno i ustrajno boriti. Ali te iznimke same po sebi nisu katastrofa. Katastrofa dolazi kad takvo mišljenje i ponašanje počne prevladavati, bivati uobičajeno, normalno, općenito prihvaćeno. Nije u pitanju sudbina, od Boga dana, nego osobno opredjeljenje pojedinca i kolektivno opredjeljenje naroda. Ako mi hoćemo dobro, rastjerat ćemo crne oblake i upaliti svjetiljke vjere, nade, ljubavi, dobrote, razumijevanja, opraštanja, strpljenja i dobrohotnosti. A ako hoćemo zlo, navući ćemo crne oblake i tamo gdje ih nikad nije bilo. Ne vjerujem da će se Bosna raspasti. Čvrsto se nadam da neće. Ali, to ne znači i da ne bi mogla. Ali ja se nadam i molim Boga da još uvijek slabunjavo i boležljivo tijelo naše drage BiH ozdravi i ojača i da u njoj kolo vode zdrave snage, koje će joj donijeti procvat i sjajnu perspektivu, bez ikakva straha za njezinu sretnu budućnost.
    Ove godine se obilježava 800 godina postojanja franjevaca u svijetu i preko 700 godina prisustva franjevaca u BiH. U čemu je tajna uspjeha opstojnosti franjevaca?

    - Kod nas nema posebnih tajni - osim što je svaki čovjek svojevrsna tajna. Ta "tajna" opstojnosti je upravo u vjernosti Bogu i čovjeku. Ako ja zaista vjerujem da me je sam Bog pozvao i poslao me ovome narodu, te ako nastojim vjerno ispuniti svoju misiju ne tražeći osobni probitak, nego dobro naroda - onda ću ja naći načina da ostanem uza svoj narod i u najkritičnijim vremenima, kad je to malom čovjeku najpotrebnije, a neću tražiti gdje će meni biti lakše i bolje.

    Franjevci su uvijek imali mogućnost otići van Bosne, gdje su mogli živjeti daleko lakše, ugodnije, sigurnije i za osobne interese probitačnije, ali uglavnom u velikoj većini nisu to činili, jer su nastojali biti solidarni s malim čovjekom, s čovjekom patnikom i siromahom, s beznadnim i obespravljenim - nastojeći mu uvijek donijeti zraku nade, reći riječ utjehe i razumijevanja, dati ruku podrške i sućuti... I to je držalo i njih i narod. A, s Božjom pomoći, držat će i dalje!

    Franjevački red je jedan od omiljenijih redova Katoličke Crkve, ne samo među vjernicima katolicima, nego i među ljudima drugih vjeroispovijesti. Zašto?

    - Na to bi pitanje trebali odgovoriti drugi. No, činjenica je ovo: ne možeš voljeti čovjeka kojega koliko-toliko ne poznaješ. Drugi redovi nisu ni bili toliko prisutni u Bosni, da bi ih naš svijet mogao bolje poznavati. A nisu se toliko ni posvećivali izravno radu s običnim ljudima u svakodnevnom životu. Neki se posvećuju studiju, drugi odgoju, neki misijama, drugi kontemplativnom načinu života u samoći, postu i pokori... Dakle, svaki red ima svoju specifičnost. Naša je specifičnost, odnosno naša "karizma" (posebni Božji milostni dar): služiti Bogu služeći čovjeku. Zato nam je zadatak biti bliski ljudima, a i običan svijet nas često takvima doživljava, pa onda i voli.

    Kako su franjevci uspjeli oko jedne plemenite ideje okupiti predstavnike svih naroda, kada se oni inače teško mogu dogovoriti oko bilo čega?


    - U svakom čovjeku ima nešto dobro, od Boga dano. Ljudska narav, kao Božje stvorenje, sama po sebi teži prema dobru. Nema čovjeka kojega ne privlače plemenite ideje i plemeniti ljudi. Problem je samo u tome što su nam manje plemenite stvari često lakše izvedive i katkad nam izgledaju zamamnije i privlačnije od nekih uzvišenih, koje teško možemo shvatiti. Zato se plemeniti ljudi, kojih ima u svim vjerama i nacijama, moraju svjesno zajednički boriti kako ni u pojedincu a ni u društvu ne bi prevladalo ono slabo i osrednje, nego ono dobro i plemenito. Tko vjeruje da poviješću ljudi upravlja dobri Bog, a ne slijepa sudbina ili sile zla - on vjeruje i u konačnu pobjedu dobra nad zlim. Tko ima takvu vjeru, on može i druge ljude motivirati da se založe za dobro.

    Kako komentirate izjavu Andrije Hebranga, kandidata za novog predsjednika Hrvatske, da Hrvatima u BiH ne bi poslao poruku da je "Sarajevo njihov glavni grad"?

    - Ne želim komentirati ničije političke izjave. Neka ih komentiraju oni sami. Svatko ima pravo na svoje osobno mišljenje. A mi i sami znamo gdje nas je Bog dao i gdje nam je mjesto.

    Koliko se politički predstavnici hrvatskog naroda uistinu bore za interese Hrvata u BiH?

    - Činjenica je da Hrvati u BiH imaju lošiji položaj od drugih dvaju konstitutivnih naroda BiH.
    No, zna se da su politički predstavnici hrvatskog naroda uglavnom Hrvati katolici. Koliko i kako, to znaju oni sami. Razumije se da se svatko, boreći se za interese svoga naroda, bori istodobno i za svoje osobne interese. Ali, je sigurno da osobni interes nikada ne bi smio zasjeniti nacionalni interes. Je li narod prepušten sam sebi? Pa, to bi i bilo dobro da je tako. Jer, hvala Bogu, došlo je vrijeme demokracije i narod sam bira svoje političke predstavnike i svoju vlast. Mora se svjesno i odgovorno odlučivati koga će birati. Ako određeni politički predstavnici nisu opravdali njegovo povjerenje, narod će biti dovoljno pametan pa im više neće ukazivati povjerenje. Birat će one koji će se pametnije i poštenije zalagati za opće dobro.

    Čini se, međutim, da narod još uvijek nije dovoljno svjestan da je njemu prepušteno da odlučuje. Kad treba odlučivati, on krivo odluči, pa onda jadikuje. A jadikovke ne pomažu. Svaljivanje krivnje na nekoga drugoga ne vrijedi ništa. Svaki birač na izborima preuzima na sebe dio odgovornosti kako za svoju budućnost, tako i za budućnost svoga naroda.
    Hrvatska politika ne smije se odreći Posavine

    Bojite li se da se hrvatska politika u BiH na neki način trajno odrekla Posavine?

    - Gorka je istina da se Posavina još uvijek nalazi na rubu egzistencije. Tko je za to kriv više-manje se zna, a to će još bolje pokazati vrijeme i povijest. A mi ćemo učiniti sve da promijenimo sliku Posavine u pozitivnom smislu. Hrvatska se politika ne smije odreći Posavine ako želi ostati hrvatskom politikom. Posavinu se može cjepkati i cjepkalo se kako je tko htio, ali se mi Posavine ne odričemo. Ona je naša i mi smo njezini, skupa s onima s kojima smo ondje uvijek živjeli. Nikome je nismo oteli i nikome je nećemo ni prodati. Istina je da Hrvata tamo nema ni blizu onoliko koliko ih je nekad bilo, ali ih ipak ima i bit će ih još više, mnogo više. Kada i kako će se to dogoditi - to samo Bog zna. Ali mi se uzdamo u Boga i uvjereni smo da će budućnost biti bolja od prošlosti i sadašnjosti.

    Kako, inače, gledate na stanje duha današnjeg čovjeka u BiH? Izgleda da su poremećene vrijednosti i stanje duha na niskoj razini. Što bi vjerske zajednice mogle i trebale uraditi na tom polju?

    - Mi se ne možemo pohvaliti nekom visokom razinom stanja duha nigdje u svijetu. Suvremena globalizacija globalizira ne samo dobro, nego i zlo. Mnoge vrednote su izvrnute na glavu. Mnogi su izgubili osjećaj za vrednote, npr. za čast, poštenje, moral, vjernost, zahvalnost, odgovornost, obitelj, ideal... Ljestvice vrednota se gotovo i ne poznaju. Sve se relativizira, što nije ispravno.

    Ali još uvijek ima mnogo dobrih ljudi koji imaju sasvim ispravnu ljestvicu vrednota, koje ne samo da poznaju i priznaju, nego ih i prakticiraju. Još uvijek ima mnogo dobrih ljudi, koji svoje živote žrtvuju za uzvišene ideale, na dobrobit svoje obitelji, svoga naroda, pa i cijeloga čovječanstva. Još uvijek ima mnogo ljudi koji se ne predaju silama zla, nego su neustrašivi, nepokolebljivi i neumorni u borbi za opće dobro.

    Takve su i takve moraju biti sve vjerske zajednice. A ako netko prestane vjerovati u pobjedu dobra i zalagati se za opće dobro - taj u stvari ne vjeruje više ni u dobrog Boga ni u njegovu svemoć. A mi vjerujemo. Uvijek smo vjerovali i uvijek ćemo vjerovati. Stoga smo uvijek ljudi nade i vedra pogleda, pa čak i onda kad nam teške prilike mjesta i vremena ne daju vidjeti jasno i na daleko. Dužnost je, dakle, svih vjerskih zajednica: buditi nadu, jačati povjerenje u Božju svemoć i dobrotu, praktično svjedočiti svoju vjeru osobnim zalaganjem za sve ono što je u sebi dobro i što služi dobru - prije svega općem dobru i dobru malih i ugroženih ljudi, kako se ne bi zalaganje za dobro izrodilo u sebičnu borbu za isključivo svoj osobni ili samo svoj nacionalni interes.

    Slava Boga i dobrobit čovjeka

    U BiH imamo dvije franjevačke privincije: Franjevačku Provinciju Bosnu Srebrenu i Hercegovačku Franjevačku Provinciju. Obje provincije skupa imaju oko 500 franjevaca: bosanska 300 i hercegovačka 200. Najviše se bavimo pastoralnim radom, tj. radom s narodom, po župama, ali također i studijskim, izdavačkim, odgojnim, kulturnim, umjetničkim i općedruštvenim radom. Dakako, temelj, smisao i cilj svih naših aktivnosti jest slava Božja i spas duša, tj. dobrobit čovjeka.

    Suživot je svjedočanstvo vjere u jednog jedinog Boga

    Franjevački red je duhovno bratstvo, redovnička obitelj, bratska zajednica ljudi posvećenih Bogu, koji unutar Katoličke Crkve služe prije svega katoličkim vjernicima, pa svome narodu, a onda i svim ljudima dobre volje. Zato je glavna dužnost jednog provincijala, odnosno bilo kojeg redovničkog poglavara, prije svega učvršćivati to bratstvo kako nutarnjim, tako i vanjskim vezama. Bratski suživot sa svim ljudima dobre volje, ali i sa svim stvorenjima, jest svjedočanstvo vjere u jednog jedinog Boga, oca svega stvorenog i svih ljudi, koji su po Bogu braća i sestre - bez obzira na to koliko su oni toga svjesni i koliko tu činjenicu poštuju.

    Mi smo ovih dana unutar našega bratstva izvršili značajne promjene službi i dužnosti. Svaki brat je jednako brat i svakom je otvorena svaka služba. No, mi svoje bratstvo ne ograničavamo na jedan uski krug ljudi. Stoga je svaka promjena dužnosti i mjesta služenja u stvari širenje kruga bratstva. A sve naše aktivnosti, iako su one na prvom mjestu vjerskog i duhovnog karaktera, služe na dobrobit svim ljudima. Boreći se za prava makar jednog ugroženog čovjeka ili nekog drugog stvorenja, mi se zapravo borimo za prava svih ljudi i svih stvorenja - jer svaki se čovjek kad tad može naći i nađe se u nezavidnoj situaciji.

  2. #2
    Emir
    Er wiederspricht sich ja selbst

    - Nikako, jer Hrvati bi trebali živjeti ubiH, a ne u nekim srpskim ili bilo čijim drugim nacionalnim entitetima, gdje imaju prava tek onoliko koliko im se dadne.
    ^^

  3. #3
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778
    wer ist fra?

  4. #4
    Emir
    ime denk ich mal lol

  5. #5
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778
    ist fra jude?

  6. #6
    Avatar von meko

    Registriert seit
    15.05.2007
    Beiträge
    10.778
    eine FRA ge,.. bist du schon angemeldet?

  7. #7
    Dadi
    Zitat Zitat von meko Beitrag anzeigen
    eine FRA ge,.. bist du schon angemeldet?


Ähnliche Themen

  1. Nikola Kojo: Jugoslavija je moja domovina
    Von Mastakilla im Forum Politik
    Antworten: 163
    Letzter Beitrag: 15.12.2011, 01:35
  2. Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 02.03.2010, 17:00
  3. An?i? i Lovro Zovko u polufinalu
    Von GodAdmin im Forum News
    Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 27.01.2010, 18:00
  4. Mesi?: BiH domovina bosanskih Srba
    Von GodAdmin im Forum B92
    Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 05.11.2009, 01:30
  5. Antworten: 6
    Letzter Beitrag: 25.01.2005, 17:05