BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Erweiterte Suche
Kontakt
BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen
Benutzerliste

Willkommen bei BalkanForum - das Forum für alle Balkanesen.
Seite 1 von 111 123451151101 ... LetzteLetzte
Ergebnis 1 bis 10 von 1103

The Bosniak Times

Erstellt von DZEKO, 20.11.2013, 01:05 Uhr · 1.102 Antworten · 62.259 Aufrufe

  1. #1
    Avatar von DZEKO

    Registriert seit
    09.08.2009
    Beiträge
    55.023

    The Bosniak Times

    Guten Abend liebe Forengemeinde, da mein anderer Thread VdB geschlossen wurde während meiner Sperre habe ich mich nur für euch dazu entschlossen einen neuen Thread zu machen der die aktuelle Lage der Bosniaken euch etwas näher bringen soll.

    Erstes Bosniakisches TV Magazin gegründet mit Fatmir Alispahic.

    PRVI BOŠNJAČKI TV MAGAZIN

    Autor: B.net

    Objavljeno: 19. November 2013

    Na MTV Igman emitirano je prvo izdanje sedmične hronike pod naslovom "Defter hefte sa Fatmirom Alispahićem". Emisija se emitira nedjeljom u 20 sati, i reprezira ponedjeljkom u 17 sati, a može se gledati i putem Youtubea. Reditelj je Alma Bandić - Drndo, a autor dizajna je dr. Selma Rizvić. S obzirom na izbor i tretman tema, DEFTER HEFTE će biti prvi bošnjački tv magazin.

    @The Bosniak Times. Copyright by Dzeko.

  2. #2
    Avatar von DZEKO

    Registriert seit
    09.08.2009
    Beiträge
    55.023
    KOMUNISTIČKI ZLOČINI NAD BOŠNJACIMA

    Ako bi se Bošnjaci distancirali od komunističkog sentimenta, onako kako su to učinili Slovenci ili Hrvati, dovelo bi to do apsolutnog rusvaja u dejtonskom poretku, jer Bošnjaci više ne bi dopuštali da njima, u ime jugonostalgije, vladaju Srbi i Hrvati.

    Dejtonsko društvo nikada neće osuditi komunističke zločine, jer je komunistički sentiment ključ velikosrpskog i velikohrvatskog ovladavanja Bošnjacima, kojima je jugonostalgija „Ahilova peta“ političke i nacionalne pameti. Mnogome Bošnjaku srce zatreperi kad se sjeti Tita, Armije, petokrake i Partije. Ta paraliza je još jača kad se iz razorene Bosne pogleda na vrijeme u kome nas je neko ubijedio da smo ravnopravni, a sad kad beli nismo, čeznemo da jesmo, i otud glasamo za Željka Komšića, kao da je on lijepi partizan Ivo Lola Ribar što mlad pogibe pored aviona. A navodna jugoslovenska ravnopravnost Bošnjaka plaćana je ogromnom cijenom, od strašnih srbokomunističkih zločina nad bošnjačkim civilima 1944/45., ali i poslije, preko otimanja vakufske i privatne imovine, protjerivanja u Tursku, zatiranja sjećanja na 103.000 ubijenih Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, pa do raznorodnih oblika neigranja bošnjačkog identiteta. S druge strane, antifašistička borba, kojoj su Bošnjaci dali procentualno najveći doprinos u odnosu na druge narode, omogućila je na ZAVNOBiH-u obnovu bosanske državnosti, a time i afirmaciju historijske činjenice da su Bošnjaci narod sa domovinom. Komunisti su pokrali antifašističko naslijeđe, zloupotrijebili ga i nagrdili, tako da se i danas misli kako je kritika komunizma usmjerena protiv antifašizma. Bošnjaci su upali u ovu zamku, pa komunističke podvale doživljavaju kao svoj nacionalni (anti)identitet, utoliko što emotivno stavljaju znak jednakosti između ZAVNOBiH-a i ubistva jednog od najsvjetlijih Bošnjaka, Mustafe Busuladžića (1914-1945). Kao da je Busuladžić bio protiv ZAVNOBiH-a, i protiv antifašizma, pa je morao biti ubijen od komunista?! A sudbina sličnih je bilo na hiljade, u tim vremenima za koje Bošnjaci misle da je bilo vrijeme mira i rahatluka. To jeste bilo vrijeme u kome su se Bošnjaci masovno iškolovali i u mnogim segmentima uznapredovali, a na talasu bosanskog proljeća iz 60-tih godina i stekli svijest o svojoj državotvornoj posebnosti. Činjenica da je komunizam činio zločine nad Bošnjacima, a istovremeno i vladao vremenom u kome su Bošnjaci napredovali poglavito u obrazovnom smislu, čini još složenijom obavezu distanciranja bošnjačke emocije od komunističkog zločinstva. Prvo pitanje koje vrijedi raspraviti je – zašto su komunisti ubijali ugledne Bošnjake, kad ti Bošnjaci nisu nikakva zla činili? Na Hadžetu, u Novom Pazaru, ubijeno je 1427 bošnjačkih civila, bez ikakve krivice, suda, razuma. Džemaludin Latić masakr na Hadžetu naziva „sandžačkom Srebrenicom“. Zašto su ubijani? Pa upravo iz razloga iz kojeg se danas izmišlja tzv. islamski terorizam, kako bi se ujednačila, ako ne i prebacila krivica za počinjene zločine. Mnogi Bošnjaci zdušno podržavaju „istragu mudžahedina“, ne bi li odobrovoljili Srbe i Hrvate. I tada su mnogi Bošnjaci bezbeli povjerovali da toliki ljudi, kao na Hadžetu, nisu džabe pobijeni, već su krivi, kao što su i drugi narodni neprijatelji bili krivi. I nije samo to razlog zbog kojeg su Bošnjaci najprije, u odnosu na sve narode na Balkanu, trebali prigodnim programom obilježiti 23. avgust, koji se u Evropi obilježava kao Evropski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Za razliku od drugih Bošnjaci prema komunističkom modelu ne mogu graditi historijsku distancu, jer je taj model i danas faktor bošnjačkog (samo)uništenja. Obilježiti 23. avgust značilo bi ući u arenu sa avetima prošlosti i kerovima sadašnjosti.

    Dejtonski totalitarizam

    Mjesec-dva dana prije ovogodišnjeg Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima uputio sam na nekoliko adresa pismo inicijative, u kome se kaže:- Predlažem da budete (su)organizator prvog bosanskog obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Program bi se mogao sastojati od jednog ili više izlaganja o zločinima totalitarnih režima, te eventualno od prikazivanja nekog od filmova koji tretiraju ovu problematiku, kao što je njemački film „Životi drugih“. Evropski parlament je 2. aprila 2009. donio Rezoluciju o evropskoj savjesti i totalitarizmu, a pod tačkom 15 je donesena odluka o proglašenju Dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma. U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Evropskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Usvajanju Rezolucije prethodili su Izjava potpore od 409 članova Evropskog parlamenta koji su se 23. septembra 2008. založili za uspostavu Dana sjećanja, kao i Praška deklaracija o zločinima komunizma koja je potpisana 25. februara 2010. od strane nekoliko evropskih čelnika, bivših političkih zatvorenika, aktivista za ljudska prava i povjesničara, koji su sudjelovali na međunarodnoj konferenciji o zločinima komunizma. Evropski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji, a Estonija, Latvija, Litva, Slovenija, Švedska i Hrvatska odabrali su 23. avgust, jer je tog datuma 1939. godine potpisan pakt Hiltera i Staljina (Sporazum Molotov – Ribbentrop) o nenapadanju i podjeli interesnih sfera. U Rezoluciji je, između opstalog, navedeno: „Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih komunističkih režima te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju suosjećanje, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.“ Preporuka Evropskog parlamenta potiče na promišljanje osjetljivih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i ljudskih prava, a što demokratske snage u bosanskohercegovačkom društvu obavezuje na uključivanje u mrežu država i društvenih subjekata koji će obilježiti 23. avgust kao Evropski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – naveo sam u incijativi koju su dobile nekolike društvene i političke adrese, programski i povijesno opredjeljene protiv komunizma, a koje nisu imala para ili volje da obilježe 23. avgust.

    Naša zemlja će, tako, i ove godine ostati izvan zajednice evropskih i postkomunističkih društava u kojima antitotalitarizam predstavlja bonton demokratske kulture. To je prirodno, jer je dejtonska Bosna totalitarna država, samim svojim začetkom, koji je uvažio genocidna osvajanja. Prikrivanje i šminkanje zločina izvedivo je samo putem represivnog ideološkog mehanizma, u ime kojeg danas članovi porodica žrtava, ili oni koji insistiraju na pamćenju, imaju manje šanse u društvenom poretku, jer se smatra da su „opterećeni prošlošću“. U to ime se iz jedne zeničke firme, kada dolaze strani poslovni partneri, u posebnu prostoriju zatvaraju pokrivene muslimanke, da ne „naruše ugled“. Zato bez posla ovom zemljom hodaju njeni briljantni umovi, kakav je pisac Sadik Ibrahimović, kakav je novinar Dženad Hodžić, kakvo je pola ekipe nekadašnjeg „Ljiljana“, jer se takvi, poput njih, ne uklapaju se u ideološki profil dejtonskog totalitarizma. Dogodilo se sve što bi se dogodilo da je Armija RBiH kapitulirala pred velikosrpskim i velikohrvatskim osvajačkim hordama. A da se to dogodilo u ratu, kao što se evo dogodilo u miru, okupaciona uprava bi takođe ustanovila totalitarni režim kojim bi kontrolirala istinu u svome beščasnom porijeklu. Zato dejtonska Bosna pripada onom krugu civilizacijskog otpada kome se obraća Rezolucija Evropskog parlamenta, nastojeći podučiti budućnost da više nikad ne dozvoli da neka ideologija uzjaše neki narod. Paradoks je da upravo iza ovog jahanja Bosne i Bošnjaka stoje zapadne vlade koje su deklarativno protiv totalitarizma. No, nije Zapad jednom stojao iza diktatora i autoritarnih režima koji su slijepo slušali „Velikog Brata“. Istovremeno, u Evropi ne postoji potrebitije mjesto od Bosne i Hercegovine da se progovori o komunističkim zločinima, ali i o onome što je preživjelo nakon pada Berlinskog zida, makar u formama koje otvoreno nisu komunističke, ali jesu totalitarne.

    Petokraka i kokarda

    uploadfromtaptalk1384906875508.jpg

    Kako je moguće da u Hrvatskoj, Sloveniji, pa i Srbiji, postoje veoma snažni antikomunistički pokreti, koji insistiraju na istraživanju i procesuiranju komunističkih zločina, a da u Bosni i Hercegovini vlada apsolutni muk? Srpski i hrvatski separatisti u BiH se trude da preslikaju sve društvene, političke, medijske i kulturne modele iz Beograda i Zagreba, kako bi tako svjedočili jedinstvo sa svojim „maticama“, ali, za divno čudo, ne preslikavaju ove antikomunističke inicijative. Kao da su svjesni da je komunistički sentiment bitan faktor za dalje rastakanje BiH, utoliko što Bošnjaci sagorijevaju u donkihotovskom žrtvovanju za nepostojeće ciljeve. Ako bi se Bošnjaci distancirali od komunističkog sentimenta, onako kako su to učinili Slovenci ili Hrvati, dovelo bi to do apsolutnog rusvaja u dejtonskom poretku, jer Bošnjaci više ne bi dopuštali da njima, u ime jugonostalgije, vladaju Srbi i Hrvati. Ispostavilo bi se da genocid nad Bošnjacima nije prekidan ni u vrijeme milog komunizma, jer je komunistički režim pobio, protjerao i opljačkao više Bošnjaka, nego li svih drugih jugoslovenskih naroda, iako su Bošnjaci podnijeli najveće žrtve i bili najviše odani antifašizmu.

    Jama Čavkarica u istočnoj Hercegovini je paradigma, jer su „ustanici“, a zapravo četnici, ubili i u jamu bacili preko 1500 Bošnjaka, a da bi ti isti „ustanici“ poslije rata bili komunistički funkcioneri koji, dakako, nisu sami sebe mogli procesuirati. Sandžakom su vladali egzekutori sa Hadžeta, isti oni koji će decenijama odgajati opetovanje zločina. Srebrenica se nije dogodila 1995., već se događala u kontinuitetu, od istih zlotvora kojima su se na glavama šaltale kokarde i petokrake. Pobratimstvo četnika i tzv. partizana u Beogradu, ali i u Banjoj Luci, to zorno svjedoči.U Sloveniji i u Hrvatskoj, rekosmo, posljednjih godina su dinamične inicijative za istraživanjem komunističkih zločina. U Hrvatskoj je osnovan Centar za istraživanje zločina komunizma. Govori se da je u Sloveniji evidentirano 600 masovnih prikrivenih grobnica, a u Hrvatskoj preko 900. Saznajemo, tek sad, da su Saveznici sa svojih ognjišta protjerali 14 miliona Nijemaca, a tri miliona pobili. …Upola koliko su Nijemci pobili Jevreja. Saznajemo da je komunizam pobio preko 100 miliona ljudi, za pola više nego što je stradalo u Drugom svjetskom ratu. Samo u Sovjetskom Savezu, kako piše Aleksandar Solženjicin, komunizam je ubio 66 miliona ljudi. Žrtve nacizma ne mogu negirati žrtve komunizma, i obratno, i otud je jalovo uspoređivati ova dva zla. Izuzev za one kojima je stalo da komunizam zaštite od jednakosti sa nacizmom i fašizmom.

    U Češkoj, recimo, podignut je Spomenik žrtvama komunizma. Slovenija i Hrvatska već otvaraju sudske procese protiv komunističkih zločinaca, otkrivaju masovne grobnice, podižu spomenike. Kada bi Bošnjaci krenuli u taj posao, ispostavilo se da su mnogi „narodni heroji“ zapravo bili bošnjački egzekutori, a da nam je cijela zemlja masovna grobnica. Odlaganje ovog moralnog zadatka jedino odgovara velikosrbima i velikohrvatima, koji u odgajanju bošnjačke iskompleksiranosti vide metod kolonizatorske vladavine. Pitanje komunističkih zločina nad Bošnjacima mora biti široko i odlučno otvoreno, jer od tog pitanja zavisi realan bošnjački odnos prema prošlosti, i što je još važnije, prema komunističkoj sadašnjosti. Pri tome ne treba zaboraviti da komunizam i njegovi zločini nemaju nikakve veze sa bošnjačkim antifašističkim opredjeljenjem u toku i onog i ovog rata, kao i sa odanošću ideji ZAVNOBiH-a u koju je uzidano 103.000 bošnjačkih života.

    Autor: Mr. Fatmir Alispahić

    Izvor: Saff

  3. #3

    Registriert seit
    14.06.2005
    Beiträge
    2.144
    Fatmir Alispahic ist der bosniakische Goebbels oder Risto Djogo.

  4. #4

    Registriert seit
    08.05.2011
    Beiträge
    4.808
    Fatmir je govno obicno.

  5. #5
    Avatar von DZEKO

    Registriert seit
    09.08.2009
    Beiträge
    55.023
    Prof. dr. Salih Burek (31. VIII 1996.)
    Svojim stvaralaštvom Fatmir Alispahić spada u red onih malobrojnih pojedinaca koji posjeduju i znaju da njeguju i da iskazuju vrhunski potencijal svijesti i savjesti svoga vremena.

    Akademik prof. dr. Esad Duraković (Start, 19. XI 2004.)
    Divim se hrabrosti tog čovjeka. Ponekad se pitam odakle mu tolika hrabrost. Ja toj hrabrosti srdačno aplaudiram.

    Akademik prof. dr. Muhamed Filipović (Dnevni avaz, 17. V 2003.)
    Lično cijenim Fatmira Alispahića. Smatram ga vrlo inteligentnim i vrlo sposobnim čovjekom koji veoma mnogo obećava. Njegovim osobitim kvalitetom smatram veliku osjetljivost prema situaciji u kojoj se nalaze Bosna, Bošnjaci i muslimani.

    Akademik Abdulah Sidran (Ljiljan, 19. VIII 2002.)
    Tekstove Fatmira Alispahića čitam kao neke heftične lektire, istina bolne lektire, istina nije lahko zaspati poslije čitanja njegovih tekstova…

    Akademik Nedžad Ibrišimović (Bosnjaci.net, 26. II 2006.)
    Čitajući Fatmirove knjige bio sam postiđen zbog svoje pasivnosti naspram svega što nam se dešava. Hvala Fatmiru što je u meni probudio taj stid, i hvala mu što mi je omogućio da mu se pridružim. Moj lider je bio Alija Izetbegović, a danas je moj lider Fatmir Alispahić.

    Džemaludin Latić (Saff, 6. I 2006.)
    Fatmir Alispahić radi to bolje od svih naših savremenika: lucidno, hrabro, uz duboku analizu pojava i događaja, sa jasnim ciljem. Vrag je odnio šalu; naša je glava u torbi; našem potomstvu su isplanirali da čisti cipele i nosa sladolede (veliko)srpskoj i (veliko)hrvatskoj gospodi, i zato treba čitati Fatmira Alispahića!

    Isnam Taljić (Saff, 1. II 2005.)
    Fatmir Alispahić je jedan od rijetkih preostalih slobodomislećih Bošnjaka.
    Prof. dr. Nijaz Duraković (Dnevni avaz, 20. V 2003.)
    Ako se njegovo pisanje nekome ne sviđa, Bože moj, to nije razlog da se na njega sruči lavina optužbi koje puno, doista puno mirišu na najcrnja staljinistička vremena. Ta lavina niti daje legitimaciju demokratičnosti, niti slobode, niti nezavisnosti. Na kraju krajeva, Fatmir je dosta toga dobro pogodio i dobro dijagnosticirao.

    Prof. dr. Rešid Hafizović (Start, februar 2005.)
    Fatmir Alispahić je jedan lijep izdanak bošnjačkog mentaliteta i kulture. On svoje stavove iznosi bez uvijanja, bez kompleksa i, katkada, bez skrupula, jer je njegova isfrustriranost stanjem u kome su se Bošnjaci našli prevelika, tako da ponekad ne bira riječi kako bi svojim stavovima probudio uljuljkanu svijest Bošnjaka. Mislim da on ne mrzi druge. I mislim da on jeste tolerantan.

    Hadžem Hajdarević (Walter, 12. VI 2002.)
    Fatmir Alispahić je najčitaniji kolumnist u zemlji. Alispahićevi tekstovi, stavovi, rezovi u bolesna tkiva društva imaju najvišu voltažu riječi i neposredno proizvedena smisla. Alispahićevi tekstovi nemaju pardona, ali imaju obzira, nemaju taktiziranja, ali imaju odgovornosti, nemaju politikantstva, ali imaju vlastitu, profiliranu političku kulturu.

    Gradmir Gojer (Oslobođenje, 5. XI 2000.)
    Fatmir Alispahić je po mnogo čemu specifična kulturna, kulturologijska, literarna, a sve snažnije politička i politikološka pojavnost kod nas.

    Selim Bešlagić (31. VIII 1996.)
    Osjećam zadovoljstvo i osjećam jednu dužnu obavezu da kažem Fatmiru Alispahiću - hvala za sve što si učinio za ovaj grad i za Bosnu i Hercegovinu.

    Ibrahim Spahić (25. XI 2000.)
    U Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku, kada bi tražili autora koji je važan za našu zemlju, zaustavili bi se na imenu Fatmira Alispahića. Alispahić predstavlja sigurno ličnost zbog koje će mnogi u zemlji i u svijetu morati promijeniti vrednosne sudove o zemlji Bosni i Hercegovini i o odnosu spram nje.

    Sejo Omeragić (16. VIII 2008.)
    Najveće javne udare među nama trpio je svakako Fatmir Alispahić. I za mene je bilo šokantno kako se hrabro upustio u ovu bitku. Fatmir je bio najjači i najhrabriji dio ekipe „Ljiljana“. Mi smo imali svoje porodice, svoju djecu koju su gledala u naše prazne ruke kada smo se noću vraćali domovima, ali ipak nismo ni pomišljali da javno lažemo protiv svoje domovine i naroda.

    Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (27. XII 2004.)
    Svojim tekstovima Fatmir je probudio bošnjačku i bosanskohercegovačku dijasporu, što će imati nesagledivo korisne posljedice za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu.

  6. #6

    Registriert seit
    14.06.2005
    Beiträge
    2.144
    Zitat Zitat von indulgentia Beitrag anzeigen
    Fatmir je govno obicno.
    Govno koje zna da dovoljno ne smrdi, pa se zeli jos malo "procuti". Zato je i napravio onu aferu Marjan Mijajlovic / srpski jezik, da bi se preko toga eksponirao i jos vise smrdio.

    Pizda li mu materina smrdljivo-ekstremisticka....

    (sorry für wortwahl)

  7. #7

    Registriert seit
    08.05.2011
    Beiträge
    4.808
    Zitat Zitat von Machiavelli Beitrag anzeigen
    Govno koje zna da dovoljno ne smrdi, pa se zeli jos malo "procuti". Zato je i napravio onu aferu Marjan Mijajlovic / srpski jezik, da bi se preko toga eksponirao i jos vise smrdio.

    Pizda li mu materina smrdljivo-ekstremisticka....

    (sorry für wortwahl)
    Takvima zelim ono sve najnajnajgore. Smece obicno.

  8. #8
    Avatar von DZEKO

    Registriert seit
    09.08.2009
    Beiträge
    55.023
    Vala i bosnjaci trebaju svoje nacionaliste.

  9. #9

    Registriert seit
    14.06.2005
    Beiträge
    2.144
    Zitat Zitat von DZEKO Beitrag anzeigen
    Vala i bosnjaci trebaju svoje nacionaliste.
    To si sigurno rekao kada si gledao pobjedu Zmajeva i slusao komentar Marjana Mijajlovica....

    Ajd Dzeki ne seri

  10. #10

    Registriert seit
    08.05.2011
    Beiträge
    4.808
    Zitat Zitat von DZEKO Beitrag anzeigen
    Vala i bosnjaci trebaju svoje nacionaliste.
    On je sramota, kompleksas zesci.

Seite 1 von 111 123451151101 ... LetzteLetzte

Ähnliche Themen

  1. Bosniak (Lanzenreiter)
    Von Zenicaaninn im Forum Geschichte und Kultur
    Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 15.04.2011, 01:34
  2. Montengriner,Bosniak,Türke,Jugoslawe
    Von Vodka_i_Džin im Forum Mitglieder stellen sich vor
    Antworten: 24
    Letzter Beitrag: 27.12.2010, 19:43
  3. Bosniak-Albanian
    Von DZEKO im Forum Geschichte und Kultur
    Antworten: 58
    Letzter Beitrag: 14.12.2010, 16:22
  4. Antworten: 0
    Letzter Beitrag: 26.03.2010, 16:30